1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

EU i eskalacija nasilja na Bliskom istoku

Evropska unija je jučer osudila napade Hezbolaha koji je pozvala na uzdržanost, saopšteno je nakon sastanka šefova diplomatije EU u Briselu. Ministri su u zajedničkom saopštenju pozvali sve sukobljene strane da zaštite civile i da poštuju ljudska prava. Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, Havijer Solana je poručio: «Uradićemo sve što je moguće bez obzira što su pozicije Izraela i Hezbolaga, kada je riječ o primirju trenutno različite. Pri tome je veoma važno da vlada u Libanu igra važnu ulogu».

Zabrinuti Solana

Zabrinuti Solana

Rijetko su glavni akteri međunrodne politike djelovali tako zbunjeno i bespomoćno. Bliski istok gori na mnogo mjesta – u Libanu, u pojasu Gaze, na sjeveru Izraela. Ali čini se kao da je pored SAD sada i Evropa razočarana pred vječitim rasplamsavanjem sukoba u tom regionu.

Samit G8 se pokazao sposobnim samo da šalje apele sukobljenim stranama ukazujući da praktičnu pomoć može da pruži samo UN .Svjetska organziacja treba da pošalje posmatračaku misiju u Južni Liban – rečeno je u Sankt Peterburgu.

Ministri spoljnih poslova EU došli su na svom sastanku do slične formule. Osuda nasija zvuči odlučno – ali nije obavezujuća. Jedino konkretno što je Evropa uspjela da uradi je evakuacija svojih građana iz Libana i kratka posjeta povjerenika EU Havijera Solane Bejrutu. Međutim, - uz dužno poštovanje- Solana nema poltički autoritet niti uticaj za ulogu posrednika na Bliskom Istoku.

Ali, ko uopšte može nešto da učini u ovakvoj situaciji kada se zaraćene strane mogu razdvoijiti samo uz prtisak i posredovanje sa strane? Ako ne ranije, a onda poslije rata u Iraku jasno je da se američka spoljna politika oprostila od trajnog palestinsko – izraelskog sukoba i aktivne uloge posrednika na Bliskom istoku.To bi EU teoretski i te kako nudilo mogućnost da ispuni vakuum koji su za sobom ostavile SAD. Jer širenjem EU Bliski istok postaje sve bliži – i ako Turska jednog dana bude čalnice EU, to bure baruta – Bliski istok biće direktno pred vratima EU.

Može se reći da EU mora odlučnije i složnije da nastupa na Bliskom isotku i kvalifikuje se za posrednika u krizama. Medjutim interesi 25 a uskoro 27 članica previše se razlikuju da bi ona mogla tako da nastupi.

Primjera za to ima na pretek. Vlade Francuske, Italije i Španije bile su ili jesu protiv rata u Iraku – Britanci, Poljaci i Česi tamo vojno sarađuju sa Amerikancima.

A sada Francuska oštrim riječima napada Izrael zbog napada na Bejrut – ali Njemačka , zbog svoje nacističke prošlosti sebi ne smije da dozvolii takav ton prema jevrejskoj državi. Svaka evropka inicijativa – kada to bude bilo važno – biće paralisana aktuelnim interesima i istorijskim naslijeđima zemalja čalnica.

Sadašnja kriza nudi primjer za to, koliko je neophodno da se stvori zajednička spoljna i bezbjednosna politika. Međutim EU , takva kakva sada jesete to nije u stanju da uradi. Još uvijek je veoma udaljena od zajedničke spoljne politike.