1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

EU dogovorila stvaranje "Odbrambene unije"

23 zemlje EU dogovorile su usku vojnu saradnju. Ona se bazira na povećanju budžeta za odbranu, zajedničkim projektima naoružanja i slanju interventnih trupa u krizne oblasti.

23 zemlje EU dogovorile su usku vojnu saradnju. Ona se bazira na povećanju budžeta za odbranu, zajedničkim projektima naoružanja i slanju interventnih trupa u krizne oblasti.

"To je veliki korak u pravcu samostalnosti i jačanja sigurnosne i odbrambene politike Evropske unije", izjavio je u Briselu ministar vanjskih poslova Njemačke Sigmar Gabriel. Visoka predstavnica EU Federica Mogherini nazvala je to "istorijskim momentom" za Evropu. 

Prema navodima koji su došli iz krugova bliskih njemačkoj vladi na stolu se nalazi 50 prijedloga za zajedničke vojne projekte. Instrument za takvu Evropu sa dvije brzine, u kojem neke države EU brže napreduje ka integraciji od drugih, se u EU-žargonu se naziva "stalna struktuirana saradnja".

Evropske države po prvi put ostvaruju svoju obavezu u pravcu zajedničkog naoružavanja, zajedničkog investiranja i zajedničkog slanja vojnika u vojne misije i operacije

Politička brizantnost

Ministrica odbrane Ursula von der Leyen (CDU) i ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel (SPD) su u ime Njemačke potpisali dokumenat o zajedničkoj odbrani zemalja EU, koji je politički veoma brizantan. Razlog tome je što je aktuelna njemačka vlada, nakon izbora, na vlasti samo dok se ne formira nova vlada. Momentalno se vode pregovori o stvaranju tzv. Jamajka-koalicije, koju bi činile dvije demohrišćanske stranke CDU/CSU, Liberalna partija FDP i Zeleni.

Zeleni su bili veoma kritički nastrojeni prema većem povećanju izdataka za odbranu. Povećanja, koja su za 2017. godinu usvojili demohrišćani i socijaldemokrati 2016. godine, Zeleni su odbacili kao pretjerana. Njemačka vlada je reagovala tako što je saopštila da su potpisom stavljenim na ovaj dokumenat, samo potvrđeni postojeći planovi i obaveze EU na polju zajedničke odbrane.

NATO-ciljevi

Tako se naprimjer ukazuje na cilj NATO-a o "dva procenta". Njime se predviđa da sve zemlje, članice EU, trebaju da rade na tome kako bi do 2024. godine izdvajale dva posto od svog bruto-društvenog proizvoda za naoružanje i vojsku. Formulacija EU o tome je puno direktnija  - čak i ako joj nedostaje podatak od dva procenta. EU-dokumenat ide tako daleko zato što se potpisnici po prvi put obavezuju na "ubrzane političke postupke na nacionalnoj razini", uključujući "moguće ispitivanje procedura odlučivanja u svakoj zemlji ponaosob".

Kako je izvjestio njemački list "Süddeutsche Zeitung", ova formulacija cilja na postojeću njemačku parlamentarnu ogradu, kada je riječ o misijama Bundeswehra u inostranstvu. Odluke o njemačkim mirovnim misijama u inostranstvu uvijek mora da potvrdi Bundestag. Evropski partneri već godinama to smatraju faktorom nesigurnosti kada su u pitanju zajednički poduhvati. 

cgn/uh (afp, dpa, rtr)