1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU bi da isuši "poreske oaze"

Onaj ko zaradi novac, želi da ga zadrži u svom džepu. Jedna od mogućnosti je bila da se koriste usluge "poreskih oaza". O mjerama za sprječavanje utaje poreza danas će razgovarati ministri finansija zemalja članica EU.

default

Djevičanska ostrva, jedno od najpoznatijih "utočišta" za kapital

Kao poreske oaze se definišu države ili regioni koji imaju posebno niske poreze. Za osobe ili firme iz država gdje postoje visoki porezi, stoga može biti vrlo privlačno da promijene adrese i odu u takozvana „off shore“ područja – mjesta s niskim porezima, dobro čuvanim bankarskim tajnama i minimalnom kontrolom finansijskog poslovanja.

Bildgalerie Reizworte der Wahl Unternehmenssteuer

Firma u poštanskom sandučetu

Tipično za poreske oaze je stoga postojanje velikog broja firmi koje tamo ustvari imaju samo poštansko sanduče. To su firme koje samo formalno imaju sjedište u toj zemlji, ali kompletan posao obavljaju u zemljama iz kojih ustvari potiču. Nerijetko se kao poreske oaze spominju mala ostrva, često se radi o bivšim britanskim kolonijama. U svakom slučaju se „off shore“ područje više definiše pravno nego geografski – to su mjesta gdje ne važe uobičajene pravne forme.

EU zahtijeva međunarodni plan

Schweizer Bankgeheimnis Steinbrück

Njemački ministar finansija Štajnbrik traži odlučnu akciju

Ministri finansija EU, baš kao i sve članice grupe G20, su najavili borbu s poreskim oazama. Njemački ministar finansija Per Štajnbrik (Peer Steinbrück) već odavno traži da se dogovori poduzimanje mjera koje bi omogućile sprječavanje utaje poreza preko „off shore“ finansijskih tržišta: "Vrijeme je ne samo da napućimo usne, nego i da počnemo da zviždimo. Ne smijemo držati samo lijepe govore, nego moramo povećati međunarodni pritisak i poduzeti mjere koje će imati i konsekvence."

Džerzi - ostrvo za bogate

Tipičan primjer poreske oaze je bilo ostrvo Džerzi u kanalu La Manš. Ono se nalazi u posjedu britanske krune, ali pravno gledano nije dio EU. Desetljećima je služilo kao utočište za bogataše koji su svoj novac htjeli da sklone od poreskih organa u svojim zemaljama. Poreski sistem na Džerziju je pogodovao bogatima. Oni su plaćali porez po stopi od 5 odsto, dok su stanovnici ostrva s prosječnim primanjima bili oporezovani sa stopom od 20 odsto. Brojne banke su koristile ostrvo za svoje poslove, jer tu skoro da nije bilo nikakve kontrole.

Ipak, stvari se mijenjaju. Članice grupe G20 su odlučile da sastave crne liste država koje se ne pridržavaju međunarodnih standarda, uz istovremenu prijetnju privrednim i trgovačkim sankcijama. Na taj način je „crna lista“ uskoro ostala prazna. Sa nje je izbrisano i ostrvo Džerzi koje je promijenilo propise.

Autor: Zoran Arbutina

Odg. urednik: Azer Slanjankić

Preporuka redakcije