1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

EU želi uskladiti propise za dodjelu azila

Proširenje EU na istok i jug pojačalo je migracijski pritisak uz neograničenu slobodu putovanja i zadržavanja na teritoriji Unije. Uz to je EU još uvijek daleko od zajedničkih propisa za one koji kao izbjeglice ili potražioci azila kucaju na njena vrata. Prihvatanje razloga za azil je isto toliko različito kao i administrativni postupci i statističke osnove. EU je potreban odredjeni sistem dodjele azila, kojim bi se ravnomjerno raspodijelilo opterećenje medju zemljama članicama, kao i fer postupanje prema potražiocima azila.

Protest protiv nehumanog postupanja prema potražiocima azila

Protest protiv nehumanog postupanja prema potražiocima azila

EU je u svom tzv.» Haškom programu» postavila za cilj da do 2010. godine uspostavi jedinstven sistem za dodjelu azila, koji bi se onda uveo u 27 zemalja članica.

Danas još uvijek veoma različita pravila u prihvatanju razloga za dodjelu azila trebaju biti uskladjena. Oni kojima bi bio dodijeljan azil mogli bi putovati unutar EU. Države teže ravnomjernoj raspodjeli tereta, što znači da bi zemlja sa velikim brojem potražilaca mogla jedan dio proslijediti u zamlju sa manjim brojem. Put za uspostavljanje zajedničkog sistema je dug, i zemlje moraju uložiti velike napore u praktičnoj saradnji, napisao je nadležni Evropski komesar za pravosudje Franco Frattini u svom posljednjem izvještaju. Jedan važan prvi korak bilo bi uspostavljanje zajedničkog informacionog sistema o zemjama porijekla izbjeglica.Tada bi se lakše uskladili kriteriji za dodjelu azila. Na primjer – politički progon u zemlji X bi se priznao kao osnova za azil u svim članicama EU.

O tome će ministri unutarnjih poslova EU raspravljati u Briselu , 21. februara. Odluke se očekuju tek u aprilu mjesecu.

Već su stupile na snagu odredbe o minimalnom standardu u postupku za azil kao i smještaju potražilaca.

Zemlje Sredozemlja , koje prihvataju veliki broj izbjeglica iz afričkih zemalja, traže bolju raspodjelu u svim zemljama Unije. Novim članicama na istoku, još je teže. Pojedine zemlje odbacuju zahtjeve za azil veoma brzo, što nailazi na kritiku organizacija za ljudska prava , kao i Evropskog vijeća za izbjeglice.

Restriktivna politika azila unutar EU vodi povećanju prekograničnog kriminala, jer mnoge izbjeglice pokušavaju ilegano ući u Evropu.

Ukupno je tokom 2002. godine u Evropu došlo 380 000 potražilaca azila. Broj odobrenih zahtjeva je opao u Austriji i Danskoj, čak do 25 procenata.

Većina potražiilaca je stigla iz Iraka, Afganistana, bivše Jugoslavije i Turske. Najviše ih je stiglo u Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku.

Broj potražilaca azila u Njemačkoj je opao jer je okružena tzv. trećim sigurnim zemljama.

Ukoliko je na putu za Njemačku izbjeglica došla iz susjedne zemlje, tamo može niti vraćena po kratkom postupku.

EU se još nije usaglasila oko zajedničke liste sigurnih trećih zemalja, koje mogu biti i izvan Evrope.