″Etničko čišćenje na srpski način″ | Kiosk | DW | 24.05.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Etničko čišćenje na srpski način"

Uz početak suđenja Ratku Mladiću njemački mediji podsjećaju na početak rata u BiH i proces etničkog čišćenja. Ukazuju da je bilo puno "malih Srebrenica". Osim toga pišu i o horor scenariju ako Grčka izađe iz eurozone.

Prvi mjeseci rata u BiH bili su posebno krvavi, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. Ali i tamo gdje nije bilo masakara, bilo je protjerivanja Bošnjaka i Hrvata, piše ovaj list u članku pod nazivom "Etničko čišćenje na srpski način"

Naslovna stranica knjige Armine Galijaš

Naslovna stranica knjige Armine Galijaš

"Samo u gradovima i selima duž Drine od maja do juna 1992. ubijeno je više od 7.000 ljudi. 95 odsto svih žrtava su bili Bošnjaci. U prvoj godini rata bilo je mnogo "malih Srebrenica". U Bijeljini 1.000 mrtvih, u Bratuncu 3.600, u Foči 2.800, u Goraždu 1.600, Rogatici 2.000, Višegradu 1.700, Vlasenici 2.900, u Zvorniku 4.100 mrtvih. Vlasti grada Banjaluke danas rado ističu kako u tom gradu nije bilo masakara. Ono što prešućuju iznijela je u svojoj knjizi istoričarka Armina Galijaš, i sama porijeklom iz Banjaluke. Na primjeru grada na Vrbasu je jasno kako se i tamo gdje nije bilo masakra vodio užasan rat čiji cilj je bilo protjerivanje. U tom gradu je sve počelo tako što su svi "Nesrbi" dobili otkaz. Prije rata je 32.000 Bošnjaka i Hrvata imalo posao u gradu, dvije godine kasnije samo 400. Za otpuštene je uvedena radna obaveza, čiji glavni cilj je bilo ponižavanje. Firma "Čistoća" se tako tokom rata mogla pohvaliti najobrazovanijim smećarima. Inžinjeri, advokati i profesori su se mogli vidjeti na ulici sa metlama. Neki prolaznici ili bivši saradnici su ih vrijeđali, neki su pokazivali saosjećanje, ali rijetki su bili oni koji su se usudili da se tome usprotive.

Radoslav Brđanin

Radoslav Brđanin

Radoslav Brđanin, šef Kriznog štaba Banjaluke, govorio je o metodi prema kojoj se otkriva da li neko dijete iz miješanog braka ima "dovoljno srpske krvi". "Bacite ga u Vrbas, ako ispliva, onda je Srbin, ako ne - onda nije", govorio je Brđanin. Brđanin je osnovao "Agenciju za preseljenje" čiji cilj je, kako je rekao "očistiti Srbe i zemlju od prljavštine koju su izazvali ljudi paraziti". Za razliku od istoka BiH, ovdje nisu primjenjivani masakri, nego teror birokratije. Galijaš tako piše kako su ljudi izgubili pravo na stan, državljanstvo, radno mjesto, zdravstveno osiguranje, penziju. Njihova imovina pripala je Republici Srpskoj. Zakonom je propisano kako oni, koji žive na previše kvadratnih metara, moraju da pređu u manje stanove. Ovaj zakon primjenjivan je samo u slučajevima Bošnjaka i Hrvata. Direktor klinike, poznati ginekolog, na jednom javnom skupu je obećao kako će se pobrinuti da se u Banjaluci više ne rodi ni jedno bošnjačko ili hrvatsko dijete.

Ulice dobijaju nova imena - samo jedna od promjena u Banjaluci tokom rata

Ulice dobijaju nova imena - samo jedna od promjena u Banjaluci tokom rata

Istovremeno su pljačkani stanovi i kuće koje su pripadale Bošnjacima i Hrvatima. Da se opljačkani poslije toga još i ubiju nije bilo pravilo, ali se dešavalo dovoljno često kako bi se stvorio utisak kako to svakome može da se desi. Policija žrtvama nije pomagala. Onaj ko je nosio uniformu, imao je odriješene ruke da čini zločin. Neki Srbi, koji su činili zločine su i sami bili izbjeglice iz drugih krajeva BiH ili Hrvatske. Onaj ko je u trenutku odlaska iz Banjaluke nešto posjedovao, morao je, prije nego što mu "Agencija" izda dozvolu za izlazak, da potpiše kako se "dobrovoljno" odriče svoje imovine u korist Republike Srpske. Jedan od izbjeglica je godinama kasnije rekao: "Na kraju si znao - ili ćeš pobjeći glavom bez obzira, ostavivši sve što imaš, ili ćeš ostati u gradu - ali bez glave." Radoslav Brđanin je aprila 2007. u Haškom tribunalu osuđen na 30 godina zatvora", piše list Süddeutsche Zeitung.

Šta će se desiti ako Grčka napusti eurozonu?

Odgovore na ovo pitanje daje Spiegel Online koji upozorava kako, bez obzira na tvrdnje lidera EU da će se uložiti maksimalni napori da do toga ne dođe, iza zatvorenih vrata već razrađuju moguće scenarije izlaska Grčke iz zone zajedničke valute. Spiegel piše o šest mogućih posljedica:

1. Turbulencije na tržištima

Berze i investitori reaguju nervozno na političku nesigurnost u Evropi. To dovodi do pada kursevi akcija. Investitori bi tako mogli da "pobjegnu" od nesigurnih akcija i potraže sigurnu luku u obveznicama SAD, Japana ili Njemačke. Od produbljavanja krize eura mogli bi da profitiraju dolar, jen, švajcarski franak, ali bi moglo da poskupi i zlato.

2. Pooštravanje dužničke krize

Investitori bi mogli da odustanu od kupovine državnih obveznica. Italija i Španija tako ne bi mogle da pronađu kupce za svoje obveznice. Vlade u Madridu i Rimu bi povukle novac iz evropskog fonda ESM, ali je taj fond premali kako bi se izbjegao i njihov bankrot. I dok bi države u krizi imale problem da dođu do svježeg kapitala, sigurne luke poput Njemačke bi bile preplavljene novcem investitora.

Lideru EU na samitu na vrhu u Briselu ( 23.5.2012.)

Lideru EU na samitu na vrhu u Briselu ( 23.5.2012.)

3. Juriš štediša na banke

Građani Grčke bi pokušali da podignu svoje eure iz banaka prije nego što se uvede drahma. To bi dovelo do još veće krize u grčkim bankama. Mnoge bi otišle pod stečaj. I štediše iz Italije i Španije mogle bi izgubiti povjerenje u svoje banke i svoj novac prebaciti u "sigurne države" poput Njemačke. U problemima bi se mogle naći i banke koje su dale kredite zemljama jugoistočne Evrope. Na kraju bi na tržištu mogla nastati panika koja bi završila bankovnom krizom u cijelom svijetu.

4. Političke posljedice

Ako EU dozvoli propast Grčke, od toga bi profitirale radikalne stranke političke ljevice i desnice. Neofašistička "Zlatna zora" je na prošlim izborima u Grčkoj već dobila 21 mandat u parlamentu. Ova partija otvoreno huška protiv stranaca. Desnica odbija programe štednje, baš kao i radikalna ljevica. Neizvjesno je da li će Grčka i na predstojećim izborima dobiti stabilnu i funkcionalnu vladu.

Neke banke u Grčkoj su već zatvorile vrata mušterijama

Neke banke u Grčkoj su već "zatvorile vrata" mušterijama

5. Recesija

Ako Grčka bankrotira brojne banke će izgubiti novac koji su joj dale u vidu kredita. Banke u eurozoni će stoga biti zabrinute za vlastitu egzistenciju i masivno će smanjiti obim kredita koje daju. Kao posljedica toga će i firme smanjiti svoje investicije, građani će i sami štedjeti, odnosno manje će trošiti novac. Tržišta će zabilježiti pad prometa, eurozona tone u recesiju. Privreda u Grčkoj će kolabrirati. Nakon uvođenja drahme Grčka će biti konkurentnija na stranom tržištu, ali stare dugove moraće da vraća u eurima. Ako te firme bankrotiraju, onda će i oni koji su im dali kredite biti u problemima - kriza će se pooštriti u svim zemljama.

6. Gubici Njemačke mjere se milijardama eura

Cijela eurozona rizikuje gubitak od 160 milijardi eura (krediti Grčkoj, obveznice, programi za spas Grčke...) Na to se dodaju gubici iz međusobnih transakcija i poslova centralnih banaka zemalja članica EU. Centralna banka Grčke trenutno duguje ostalim bankama preko 100 milijardi eura (mimo kreditnih dugovanja). Njemačka je garant za nešto manje od trećine tih dugova. Ako Grčka napusti eurozonu i postane nesolventna to znači da Njemačka gubi između 70 i 80 milijardi eura, piše u svojoj analizi Spiegel Online.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose