1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Etničke zamke u BiH

List „Neue Zürcher Zeitung“ u izdanju od srijede, 30. 03., donosi opširan tekst o Bosni i Hercegovini. List u podnaslovu teksta navodi: "Ustav nametnut od strane Zapada otežava razvoj osjećaja pripadnosti jednoj državi".

default

Evropski sud za ljudska prava u Strassburgu

„Neue Zürcher Zeitung“ podsjeća na presudu Evropskog suda za ljudska prava od 22. decembra 2009. u slučaju Sejdić-Finci, međunarodnu obavezu koju BiH ni više od godinu dana nakon presude nije ispunila. List pod naslovom "Etničke zamke u BiH", pored ostalog, piše:

„Jakob Finci i Dervo Sejdić tužili su BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava. Finci i Sejdić su zahtijevali u dvije odvojene optužnice da kao Jevrej i Rom imaju pravo da se kandidiraju za člana Predsjedništva BiH i delegate u Domu naroda državnog parlamenta. Međutim, prema Ustavu BiH i Izbornom zakonu, koji su svojedobno nametnuti bivšim stranama u konfliktu na mirovnim pregovorima u Daytonu, za Fincija i Sejdića to nije moguće jer oni pripadaju dvjema od ukupno 17 manjina u BiH koliko ih zvanično ima. Prema Ustavu BiH, koji se temelji – prije svega – na etničkim principima, u Predsjedništvo BiH se biraju samo predstavnici tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, bosanski Hrvati i bosanski Srbi. Svi drugi spadaju u rubriku „ostali“, piše „Neue Zürcher Zeitung“.

Zapadne sile su se žurile da što prije okončaju rat u BiH

List podsjeća da je Evropski sud za ljudska prava u svom zaključku donio odluku da je takva odrednica diskriminirajuća“.

„Neue Zürcher Zeitung“ dalje piše: „Ustav BiH je zasnovan na jednom aneksu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tada su se zapadne sile žurile da što prije okončaju rat u BiH. Dakle, ustavno-pravne zamke su zapravo postavljene od strane onih, koji su 1995. vojnom intervencijom zaustavili dalje prolijevanje krvi. No, fiksiranjem na tri konstitutivna naroda, ovaj temeljni zakon zapravo sprječava ono što Zapad danas traži od građana BiH: a to je izgradnja osjećaja pripadnosti cijeloj državi, mimo etničkih podjela. Time je pogođeno na stotine hiljada Bosanaca i Hercegovaca. Ko se ne definira kao Bošnjak, Srbin ili Hrvat, taj ne može da bude biran u državne institucije. Ko se izjašnjava da BiH smatra svojom državom (a ne Hrvatsku ili Srbiju) taj biva još i kažnjen“.

Etnička pitanja igraju centralnu ulogu i u slučaju popisa stanovništva

Flash-Galerie Sarajevo

Jakob Finci (desno) - predsjednik Jevrejske zajednice BiH

„Neue Zürcher Zeitung“ prenosi mišljenje Jakoba Fincija o tome da se, iako su sve stranke u BiH saglasne da se presuda Evropskog suda za ljudska prava mora provesti, u praksi ništa neće promijeniti.

„Neue Zürcher Zeitung“ također podsjeća i na to da u BiH do sada nije proveden popis stanovništva:

„To je također uvjet za dalje napredovanje BiH na putu ka Evropi. No, i tu etnička pitanja igraju centralnu ulogu. Popis je potreban Evropskoj uniji zbog utvrđivanja finansiranja. Posljednji popis je načinjen prije rata, 1991. Oslanjanje na taj popis ima svoje razloge u oba bh. entiteta. Postavlja se pitanje ima li smisla i dalje održavati jednu fikciju, ili je došlo vrijeme da se prihvati nova realnost koja je plod rata, bez obzira na to koliko to nekom teško padalo?“, piše na kraju list „Neue Zürcher Zeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odg. urednik: Azer Slanjankić