1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

„Etničke barijere su teret“ - u Beču se one ruše

Umjetnost je igra, a kroz igru se riješe i neki teži problemi, kažu članovi bečkog udruženja Line In, koje kulturom spaja ono što su 90–tih razdvojile „nametnute nacionalne i religiozne ideologije“.

default

Osnovni cilj udruženja Line In je „inspirisanje, aktiviranje i spajanje neiskorištenog potencijala mladih i kreativnih ljudi iz država nastalih iz prethodne Jugoslavije“.

„Zvuči apstraktno“, šali se predsjednik udruženja Michael Miki Podgorac, „ali je u principu jednostavno. Želimo da dođe do slobodne razmjene umjetničkih ideja i da tim idejama i toj razmjeni na putu ne stoje ni etničke, ni nacionalne, ni religiozne, ni bilo kakve druge granice. I želimo da svakom pojedincu pružimo optimalne mogućosti za umjetnički izraz“, objašnjava Miki.

Umjetnost je igra, a kroz igru se riješe veliki problemi

Udruženje „Line In“ je multimedijalni i interkulturalni projekat. Glavna djelatnost nekoliko akademičara, koji su porijeklom iz gotovo svih država nastalih raspadom Jugoslavije, je organizovanje kulturno-

Michael Miki Podgorac

Michael Miki Podgorac

umjetničkih manifestacija iz oblasti filma, pozorišta, muzike, plesa i književnosti. „Umjetnost je zapravo igra, a znamo da se kroz igru riješe i neki veliki problemi. Problemi današnjeg društva su prije svega otuđenje, ljudi se sve više povlače u sebe, a kada se tome onda doda i ono 'naše' otuđenje, koje se dešava po klubovima koji su isključivo srpski, bošnjački ili hrvatski, onda naši ljudi imaju još i te dodatne barijere. Neki kažu da su te barijere potrebne, mi smatramo da nas one sputavaju i da su nam teret“, kaže Miki!

Razbijajući spomenute barijere udruženje „Line In“ je tako u Beču do sada organizovalo nekoliko manifestacija na kojima su učestvovali, kako studenti i predstavnici nevladinih organizacija iz svih krajeva bivše zajedničke države, tako i muzičari, književnici i filmski stvaraoci. Lista učesnika je impozantana: Rambo Amadeus, Let3, Nenad Veličković, Faruk Šehić, Vlada Divljan, Darko Rundek, Srđan Vuletić, kao i mnogi drugi, npr. plesni koreografi, fotografi, slikari i pjesnici. Uglavnom ljudi koji potenciraju ono što nas spaja, a ne ono što nas razdvaja, a na čijim se koncertima i književnim večerima znao desiti i „početak ponekog velikog prijateljstva, koje se po nekim mračnim ideologijama iz 90-tih nikako nije smjelo desiti“, šali se Miki.

Rundek i 1989. – famozna godina prije početka kraja

Manifestacije koje udruženje organizuje su gotovo uvijek multimedijalne, pa se osim koncerata, plesnih performansa ili eventualnih prikazivanja pokojeg filmskog ostvarenja, često dešavaju i javne rasprave o raznim društveno-političkim temama. Tako je uz nedavno gostovanje Darke Rundeka i njegovog Cargo Orkestra upriličena i rasprava o 1989. godini; „toj famoznoj godini prije početka kraja“, kako je rekao jedan od učesnika rasprave, velikan jugoslovenske pop muzike, Vlada Divljan. Osim njega i nekoliko bečkih znanstvenika u diskusiji o „početku kraja“ je učestvovao još jedan maestro, sam Darko Rundek.

„Sudeći po pitanju voditelja, mi još uvijek teško komuniciramo o tome, postoje neki stereotipi koji se nama čine smiješni i krivi i gdje se stalno moramo boriti i dokazivati da mi ne odgovaramo tim stereotipima ali čovjek gubi zapravo vrijeme na to. A puno vremena smo izgubili“, kaže Darko Rundek, te dodaje kako su upravo zbog toga ovakva dešavanja koja služe razbijanju granica i stereotipa važna i neophodna.

Dijaspora važna za izgradnju građanskog društva u BiH

Jedan od najznačajnijih projekata Line In-a do sada nosio je naslov „Građanin BiH“. Tom prilikom su o važnosti i budućnosti građanskog društva u BiH u Beču raspravljali studenti iz cijele BiH, kao i predstavnici raznih nevladinih organizacija poput pokreta „Dosta“. Jedna od tema bila je i uloga dijaspore u izgradnji građanskog društva u BiH. Tako Brano Jakupović, član politički angažovanog benda „Dubioza Kolektiv“, koji je takođe gostovao u Beču, dijaspora je za promjene jednako važna kao i ljudi u samoj BiH.

Zoster su također među umjetnicima koji su gostovali u Line In-u

"Zoster" su također među umjetnicima koji su gostovali u Line In-u

„Mi zadnjih godina puno sviramo vani“, kaže Brano „i tek je zapravo u zadnje dvije godine na naše koncerte vani počelo dolaziti i više naših ljudi iz dijaspore. Broj tih ljudi raste i sada je recimo u prosjeku 20% naših ljudi na koncertu. Mislim da je dobro kad se i na njih prenosi ta energija i vidim da su i ti ljudi, barem oni koji dolaze na naše koncerte, željni da se desi promjena dole, kući. Mislim da oni definitivno mogu doprinijeti promjeni isto kao i ljudi u BiH i mislim da je ovo vrijeme kada se postavljaju temelji za izgradnju građanskog društva u BiH“, kaže Brano.

Tuzla i Banja Luka kao dva različita kontinenta

Miki Podgorac takođe objašnjava da mu je projekat „Građanin BiH“ jedan od najdražih, zbog toga što je, osim kvalitetnih rasprava, kristalizirao i, kako kaže, osnovnu filozofiju Line In-a. „Građanin BiH` je jedan divan primjer gdje smo dodatno osjetili tu motivaciju da se borimo za te ljudske resurse, koja građaninu te zemlje daje mogućnost izražaja i pokazuje mu da nije uslovljen ni političkim, ni nacionalnim, ni religioznim, ni bilo kakvim drugim 'natuknutim' sistemima. Dešavali su se momenti gdje se čovjek iz Tuzle upoznaje sa čovjekom iz Banjoj Luci, oba rade potpuno iste stvari, ali kao da ih rade na dva različita kontinenta. Nevjerovatno, nemaju pojma da su na istom putu, i onda se upoznaju u nekom backstage-u u Beču i shvate da bi zajedno mogli raditi puno veće i bolje stvari i da su ih zapravo mogli raditi i prije 15 godina! To su bile baš onako divne scene“, priča Miki Podgorac.

Nenad Veličković

Mjesto gdje se spaja muzika s književnošću: Nenad Veličković

Udruženje Line In ovih dana slavi godinu dana postojanja. Tim povodom je 23.12.2009. planirana još jedna manifestacija sličnog karaktera – u nadi da će i ona ponovo okupiti nove kreativne snage koje se ne žele ograničiti ničim etničkim, političkim ili religioznim.

Dakle, još jedna akcija u borbi protiv mračnih ideologija 90-tih? „A ne, ne“, kaže Miki „mi se ne borimo protiv nečega, mi se borimo za nešto. I uopšte ne želimo da ulazimo u ring sa tim nekim ideologijama, uopšte ne želimo da sa njima budemo kompatibilni. Taman posla. Želimo se boriti samo za ono što smo mi, za povezanost ljudskih potencijala i za širok kulturno-umjetnički mozaik. Mi pravimo novu formu koja je nama nešto neophodno, nešto što je u jednom kulturno-sociološkom sistemu jednostavno neki prirodan zov.“

Autor: Emir Numanović

Odg. urednica: Marina Martinović