1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Estonska očekivanja: šta će reći Obama?

Američki predsjednik će, na putu ka samitu NATO-a u Velsu, posjetiti Estoniju koja očekuje da će se on založiti za povećano prisustvo snaga Alijanse. Estonski novinar Raimo Pum pita se koliko su takva očekivanja realna?

Prije nešto više od sedam dana, neposredno prije posljednjeg napada proruskih separatista u istočnoj Ukrajini, snage Kijeva zaplijenile su protivničko teško naoružanje. To je oružje koje isključivo koristi ruska vojska, a dokumenti zarobljenih boraca ukazuju na to da nisu u pitanju proruski odmetnici ili lokalni teroristi, već oružane snage Moskve.

Ispitivanje je pokazalo da oružje i vojnici dolaze iz jedne od najprestižnijih ruskih vojnih jedinica – elitne pskovske vazduhoplovne divizije. Naravno, sve su to laži i izmišljotine, tvrde ruski zvaničnici – sve osim tajnih sahrana koje su počele prošle nedjelje u Pskovu, pri čemu su porodice stradalih vojnika ostale bez odgovora na pitanje šta se desilo s njihovim muževima, sinovima i očevima.

Ali Moskva je skoro pa priznala da su njihove snage bile u Ukrajini kad je ta grupa ruskih vojnika zarobljena. Anonimni izvor iz ruskog Ministarstva odbrane kaže da su oni „slučajno zalutali u Ukrajinu, dok su bili na graničnoj straži“. Grad Pskov na sjeverozapadu Rusije samo je 50 kilometara udaljen od granice Estonije i Litvanije, odnosno granice NATO-a. Imajući u vidu takve okolnosti u Ukrajini, potpuno je razumljivo zašto su Estonci, Litvanci, Letonci i Poljaci zabrinuti. Jer šta bi odvratilo Putinove padobrance iz Pskova da iz bilo kog razloga zalutaju preko granice koja je im je na dohvat ruke, ako to čine i u hiljade kilometara udaljenoj istočnoj Ukrajini?

Nevjerovatan scenario?

Koliko god se činilo nevjerovatnim da bi takav scenario mogao da se odigra u stvarnom životu, nije na odmet biti oprezan. Još proljetos je odlučeno da je u istočnom dijelu Alijanse potrebno pojačano prisustvo snaga koje će omogućiti bezbjednost. Prve mjere već su sprovedene, s očekivanjem da će lideri NATO-a odobriti i više od toga na samitu u Velsu ove nedelje.

Raimo Pum je šef spoljopolitičke rubrike estonskog lista Esti Pevalet i internet portala delfi.ee

Raimo Pum je šef spoljopolitičke rubrike estonskog lista Esti Pevalet i internet portala delfi.ee

Na osnovu toga, lako je zaključiti da će američki predsjednik Barak Obama tokom posjete Talinu u sredu (3.9.) donijeti neke dobre vijesti. Prvo, naravno, on će biti tu da lično uvjeri Estoniju i druge baltičke države da je SAD posvećena NATO-u i čuvanju njegovih granica, kao i da poruči Vladimiru Putinu da i ne pomišlja da se petlja u te krajeve.

Posjetom zemlji koja zaista izdvaja dva odsto bruto društvenog proizvoda za odbranu i koja je uvijek obezbjeđivala značajna sredstva za misije NATO-a, Obama će također poslati poruku ostalim članicama Saveza. Izdvajanje Estonije kao pozitivnog primjera za ostale zemlje sigurno će podstaći njihovo samopouzdanje.

Ali, na stranu simbolika – Estonci od Obame očekuju da se založi za konkretne mjere koje će omogućiti obećano povećano prisustvo NATO-a. Oni očekuju potvrdu da će te mjere stupiti na snagu odmah – za početak privremeno, a onda možda i trajno.

Diktator u komšiluku

Ali tu već sve postaje veoma zamršeno. Kada je njemačka kancelarka Angela Merkel sredinom avgusta posjetila Rigu, ona je isključila mogućnost „trajnog pozicioniranja borbenih trupa“ u regionu.

Reakcija u Talinu bila je na granici histerije i vjerovatno nepravedna prema kancelarki. Ona je, kako se ispostavilo, samo izgovorila ono što je već bilo usvojeno u pregovorima. Angela Merkel nije mogla da zna da su i lokalni političari i NATO lideri zaboravili da o tome informišu javnost.

Uoči samita NATO, generalni sekretar Anders Fog Rasmusen, kao i estonski političari, podigli su očekivanja u javnosti da će pomoć Estoniji biti veća i bolja, bez ulaženja u detalje. U očima prosječnog Estonca stvorila se slika kilometarskih tenkovskih kolona i hiljada savezničkih vojnika koji će marširati okolo.

Uspjeh Obamine posjete zavisi od toga šta će reći u Talinu, ali također i od toga da li će očekivanja smjestiti u realan kontekst. Postoji i nekoliko stvari koje bi trebalo da budu izrečene protiv stalnog pomjeranja tenkovskih kolona na putevima ili hiljada vojnika koji se spuštaju noću u barove u malom selu pored baze.

Ali opet, tu je diktator u neposrednom komšiluku, koji ne razmišlja mnogo da li će napasti komšije vojnom silom. A NATO može da bude garant odbrane od takvih lidera koji su laki na obaraču – samo ukoliko svoje mjere uvjerljivo argumentuje.