1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Erler: Ne postoji vojno rješenje konflikta u Ukrajini

Gernot Erler, SPD koordinator za njemačko-rusku suradnju, u intervjuu za Deutschlandfunk govori o najnovijem razvoju situacije u Ukrajini, poziciji Njemačke prema rješenju krize, kao i mogućem držanju Rusije.

Gernot Erler

Gernot Erler

Silvia Engels (DLF): Predstavnici njemačke Vlade su tokom vikenda još jednom pozvali sve strane u konfliktu u Ukrajini da potraže političko rješenje. Ipak moguće je da ono za ukrajinskog predsjednika Porošenka u ovom trenutko uopće više nije tako atraktivno. Njegova vojska je naime tokom vikenda izvijestila o vojnim uspjesima protiv separatista na istoku zemlje. Ukrajinski predsjednik Porošenko govori o prekretnici i želi nastaviti vojnu ofanzivu. Kako Vi gledate na to?

Erler: Razumljivo je već da je ovaj predsjednik nakon dugo vremena morao čekati na bilo kakve vojne uspjehe. I sada,kada je vratio pod kontrolu ove važne gradove Slavjansk i Kramatorsk i u tri druga također natjerao separatiste na povlačenje, razumljivo je da se on posebno ne zanima za to da sjedne za pregovarački stol. No to ne znači da time otpada ili da je nevažeći dogovor od prošle srijede iz Berlina u kojem su se obje strane - ruska i ukrajinska - obvezale na nastavak aktivnosti u okviru Kontakt grupe. To znači da Zapad u ovom trenutku neće moći učiniti ništa drugo nego izvršiti pritisak na Porošenka da se pridržava tog dogovora.

Engels: Upravo stižu izvještaji prema kojima je ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier potvrdio da je u nedjelju u Kijevu bio organiziran sastanak tzv. Kontakt grupe koju čine predstavnici Ukrajine, Rusije i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Znate li nešto više o tome?

Erler: Da! Bio je sastanak, zapravo priprema razgovora u okviru Kontakt grupe. Samo nije došlo do rezultata.

SPD-Bundestagskandidat Gernot Erler

Erler kaže da je pozicija njemačke Vlade jasna

Engels: Je li pametno od predsjednika Porošenka da te pregovore sada stavi na čekanje i time ponovo okrene Rusiju protiv sebe?

Erler: Situacija me pomalo podsjeća na 20. februar kada su trojica ministara vanjskih poslova Vajmarskog trougla, dakle Njemačke, Francuske i Poljske, u Kijevu postigli dogovor o daljim koracima, nakon čega je došlo takoreći do političkog razvoja situacije koji je vrlo brzo pregazio taj dogovor tako da on nije mogao biti proveden. Nadam se da sada neće biti tako jer za mene je jedno jasno: Ne postoji vojno rješenje ovog konflikta. Može se dogoditi da ukrajinska vojska sada napreduje i da joj možda i pođe za rukom da opkoli gradove Donjeck i Lugansk iako je riječ o velikim gradovima. Ali problem separatizma time nije politički riješen, a to je uvijek bio naš politički stav, to je uvijek bila njemačke pozicija i tu se ništa neće promijeniti ni zbog Porošenkovih vojnih uspjeha.

Engels: Vrši li njemačka Vlada konkretno pritisak na Porošenka da se sada ipak brzo ponovo vrati na pregovarački put?

Erler: Za to do sada uopće nije bilo tako mnogo prilike. Zapravo se tokom vikenda ovdje trebao održati zvanični sastanak sa svim stranama pod okriljem OSCE-a, kao i sa ruskim ambasadorom. Do toga sada u kompletnoj formi nije došlo. To znači da se tek sada može početi sa zahtjevom od Porošenka da krene tim političkim putem čiji je cilj da ponovo dođe do primirja, da se od toga ne odustaje i da se to ne pomjera na duže vrijeme.

"Ne bih odmah razmišljao o sredstvima pritiska"

Engels: Da li biste mogli zamisliti da se igra na kartu da je Ukrajina veoma ovisna o novcu sa Zapada i da se na taj način izvrši pritisak na Porošenka?

Erler: Ne bih odmah razmišljao o mjerama pritiska, ali naravno moj zadatak i nije da odlučujem o nečemu takvom, već je prije svega stvar zemalja, onih koje su posebice uključene - to su prije svih Njemačka i Francuska - i koje održavaju telefonsku vezu i sa Rusijom i sa Ukrajinom - da donesu svoje odluke.

Engels: Kako će sada, prema Vašem mišljenju, reagirati Moskva na odugovlačenje Kijeva sa pregovorima?

Erler: To je već postalo jasno tokom vikenda kroz izjave ministra vanjskih poslova Lavrova. Tamo su naravno prilično ogorčeni zbog toga da se do sada nije održalo obećanje ili da u svakom slučaju do sada nije došlo do konkretnih koraka Kontakt grupe, i naravno tamo se govori o tom dogovoru od 02. jula sa sastanka ministara vanjskih poslova i ponovo je razumljivo jer - iz ruskog ugla bi bilo važno da ne dođe do dodatnih vojnih akcija protiv separatista jer postoji sve više nezadovoljstva i protesta od strane separatista koji kažu da ih Moskva premalo podržava i to naravno dovodi Vladimira Putina kao ruskog predsjednika u jednu neprijatnu situaciju iz koje bi ga sada mogli izbaviti pregovori o primirju.

Ukraine Kiew Poroschenko Parlament 19.06.2014

Ukrajinski predsjednik Porošenko sada ne žuri sa pregovorima

Engels: To znači da se može strahovati da bi Rusija zbog toga ponovo mogla ojačati separatiste?

Erler: Da. Tu nisam tako siguran koliko daleko bi u dogledno vrijeme išla Moskva pogotovo jer također nije tako jednostavno to učiniti. To da se isporuka oružja neće zaustaviti od danas do sutra je, rekao bih, možda jasno, posebice jer to separatisti i sami organiziraju i imaju interese za to. No pitanje je da li bi se Rusija u ovoj nesigurnoj situaciji odlučila za separatiste. Za to u svakom slučaju u ovom trenutku nema naznaka.

Engels: Ali proteklih sedmica i mjeseci je od strane relativno velikog broja dopisnika plasirano to da ta podrška postoji. Da li bi se to još moglo pojačati?

Erler: Pitanje je koliko brzo će sada biti uspješni dalji postupci ukrajinskih sigurnosnih snaga. Tokom vikenda je sada sve išlo vrlo brzo sa tih pet važnih gradova, koji su do sada bili pod kontrolom separatista, a sada je deviza natrag u Donjeck i Horlivku. To je jedno drugo mjesto gdje su se separatisti povukli. I naravno ukoliko ukrajinskoj vojsci pođe za rukom da sada opkoli oba mjesta u koja su se povukli, onda naravno više nije tako jednostavno nastaviti sa isporukom opreme i oružja.

Engels: I to onda moguće je slabi sredstvo pritiska koje Rusija koristi u ovom konfliktu?

Erler: To je sasvim razumljivo.