1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Erich Rathfelder o presudi suda u Hagu

Srbija nije direktno učestvovala u genocidu u Srebrenici ali je kriva jer ništa nije učinila da ga spriječi. Da li ovakva odluka može biti osnova za pomirenje u BiH, pitamo Ericha Ratfeldera, novinara lista Tageszeitung.

Erich Rathfelder je svoja iskustva iz BiH sabrao i u knjigu Sarajevo i poslije

Erich Rathfelder je svoja iskustva iz BiH sabrao i u knjigu "Sarajevo i poslije"

Da li će presuda doprinijeti pomirenju među ljudima u BiH?

"Pomirenje je dug i težak proces. Ali, ako sve strane budu spremne na tako nešto onda je to moguće. Dosada su u BiH samo žrtve bile te koje su bile spremne na pomirenje. Žrtve koje su prošle kroz koncentracione logore, ljudi koji su u ratu izgubili sve, ljudi iz Srebrenice, oni su uvijek pružali ruku pomirenja, oni su željeli da razgovaraju o tome šta se odista desilo. Počinitelji nedjela nisu bili spremni za dijalog. Oni su poricali da su se zločini uopšte dogodili. Ako presuda doprinese tome da počinitelji takodje budu spremni na razgovor, tek onda će se otvoriti put ka pomirenju."

Reakcije političara u BiH su različite. Po prvi put je jedan premijer Republike Srpske izjavio kako Mladić i Karadžić nisu heroji, a brojni su oni koji ukazuju na potrebu pomirenja. kako vi vidite reakcije političara u BiH?

"Kada gospodin Dodik kaže da treba razgovarati o pomirenju, onda ga treba i držati za riječ. Ipak, mislim da je to reakcija na situaciju da je Srbija sada na neki način oslobodjena optužbi, što je pravna odluka i ne mora da znači da će u istoriju biti upisan isti zaključak, međutim, Srbi iz Srbije su oslobođeni svake pravne odgovornosti, a Srbi iz Republike Srpske u ovom trenutku stoje sami na kiši. U ovom trenutku se očekuje njihova reakcija, kako će se oni suočiti s presudom? Pod znakom pitanja je da li su oni u stanju da to učine jer su još uvijek aktivni oni koji su podržavali politiku Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Da podsjetim da je jedan borac za ljudska prava iz Bijeljine, jedan Srbin, nedavno ubijen zato jer se zalagao za pomirenje. Presuda otvara mogućnost da više ljudi nego do sada govore o pomirenju, da govore o onome o čemu se mora govoriti, a to je - šta se dešavalo u BiH?"

Da li potrebno da dođe do promjene retorike, ili je za bolju budućnost potrebno i to da se odista promijeni način razmišljanja političara?

"Nije toliko važno šta političari misle, oni samo reflektiraju ono što se zbiva u društvu. Nadam se da će ljudi u Republici Srpskoj to shvatiti mnogo ozbiljnije nego do sada. Nadam se da će pasti cijela ta kulisa od laži i propagande. U Srebrenici se dogodio genocid, to je stvar koja se donedavno poricala. Ljudi se moraju suočiti s tim. Političari će pokušati da kažu ono što javnost od njih očekuje. S druge strane imaju obavezu da ovu zemlju uvedu u proces pomirenja i dijaloga. To se dosada nije desilo. Ipak, iznenadila me dubina i raznolikost diskusija koje su pokrenute u Sarajevu, prije svega kod Bošnjaka. Primijetno je da to nisu bili samo populistički govori. U Sarajevu su održane i demonstracije žrtava zločina, onih koji su prošli kroz koncentracione logore. Ogovor na to, formiranje udruženja bosanskih Srba koji su prošli kroz logore, kako bi se na taj način vodila politika, kako bi se tvrdilo da je oko Srebrenice ubijeno 3800 Srba, da je u Sarajevu ubijeno njih 5000, što inače nije tačno, ta propaganda sigurno ne pomaže, to nije sučeljavanje s prošlošću."

Može li presuda Međunarodnog suda uticati na tok pregovora o reformama policije i ustava?

"Ukoliko BiH želi nastavak ka EU onda mora odustati od ustavnog uredjenja koje političku moć u državi konstruiše na osnovu etničke podjele zemlje, to je suprotno EU standardima. Entiteti su potrebni samo za održavanje nacionalista na vlasti. Stoga se ovom presudom otvara mogućnost da se kaže kako je Republika Srpska zasnovana na krvavoj politici Ratka Mladića i Radovana Karadžića, na politici etničkog čišćenja, te da stoga nema pravo na postojanje. Bosanski Srbi moraju sebi postaviti pitanje: želimo li i dalje slijediti politiku koja je ukaljala naše ime? Bosanski Srbi moraju dobro razmisliti šta treba da bude odgovor na to pitanje. Grčevito držanje za Republiku Srpsku je držanje za staru, etnički definisanu politiku, politiku zasnovanu na mržnji prema drugima."