1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Erdogan u predizbornoj kampanji

Turci će na ljeto prvi put izravno birati predsjednika. Premijer Recep Tayyip Erdogan će se vjerojatno kandidirati. Promatrači strahuju da Erdogan želi značajno promijeniti sustav vlasti u Turskoj.

Samo nekoliko tjedana prije godišnjice izbijanja prosvjeda u istambulskom parku Gezi (28.05.2014.) ovaj je tjedan počelo prvo saslušanje protiv 255 vladinih kritičara koji su aktivno sudjelovali u masovnim prosvjedima protiv turske vlade. Među njima je i sedmoro stranaca. Optuženima se između ostalog predbacuje kršenje zakona o prosvjedima, oštećivanje vjerskih spomenika i nanošenje tjelesnih ozljeda civilima.

Mnogi smatraju da se država prema njima ne ponaša pošteno. „Našao sam se s nekoliko prijatelja na trgu Taksim, a onda nas je iznenada uhapsila policija. Nismo znali što će biti s nama. Nisam kriv i tražim da me sud oslobodi“, rekao je optuženi grafički dizajner Seckin Cebeci za televiziju CNN Turk.

Aktuelni predsjednik Abdullah Gül Abdullah Gül

Aktuelni predsjednik Abdullah Gül

I kamerman Görkem Celiloglu smatra da je nepravedno optužen. „Kretao sam se sa svojom kamerom među skupinom prosvjednika. Kad je policija iznenada upotrijebila suzavac, svi su pobjegli i ja sam ostao sam. Zatim su me uhapsili. To nije u skladu za zakonom“, tvrdi Celiloglu.

Nije nikakva slučajnost da se suđenje održava baš sad, smatra Fethi Acikel, politolog s Univerziteta u Ankari. „Recep Tayyip Erdogan želi demonstrirati svoj autoritativni način vladavine nedugo prije predsjedničkih izbora u augustu. Njegova strategija od početka prosvjeda glasi „ili prijatelj ili neprijatelj.“ Erdogan je, prema njegovom mišljenju, podijelilo zemlju. „On pokušava uvjeriti svoje biračko tijelo da progoni one koje izazivaju nemire. Ne bih se čudio kad bi premijer Erdogan ovu godišnjicu pretvorio u neku vrstu izborne kampanje za predsjedničke izbore“, rekao je Acikel u razgovoru za DW. Bliži se godišnjica izbijanja prosvjeda i još uvijek traje potraga za pripadnicima policijskih i sigurnosnih snaga koji su ozlijedili veliki broj ljudi, a nekoliko su čak i ubili, kaže politolog. „U narodu vlada depresivno raspoloženje. Ovaj sudski proces pokazuje da se ništa nije promijenilo“, kaže Acikel.

Erdogan kao autoritativni predsjednik?

Turski narod će 10. augusta prvi put izravno birati predsjednika. Ako u prvom izbornom krugu ne padne odluka, drugi će se krug održati 24. augusta. No još nije jasno tko će se kandidirati za mjesto predsjednika. Većina promatrača pretpostavlja da će to biti premijer Erdogan.

Erdogan želi predsjednički sistem, mišljenja je Evren Balta

Erdogan želi predsjednički sistem, mišljenja je Evren Balta

U to gotovo da i nema sumnje nakon posljednjeg susreta stranačkog vodstva islamističko-konzervativne stranke AKP koji je održan prošlog tjedna (02.05.2014). Ondje je donesena konačna odluka da nijedan član AKP-a ne može ostati na istoj funkciji više od tri mandata. S tom internom odredbom Erdogan ne može ponovno postati premijer. Vicepremijer Bülent Arinc je najavio da će predsjednički kandidat AKP-a sasvim sigurno biti Erdogan ako on to želi.

Erdogan je najavio da će u slučaju da postane predsjednik iskoristiti svu moć koju mu pruža ta funkcija. To bi bila prava novost u turskoj politici, kaže Evren Balta, politologinja s Univerziteta Yildiz u Istambulu. Turski predsjednik na temelju ustava ima prilično veliku moć. „No nitko nije potpuno iskoristio tu moć. Turski su predsjednici bili više neutralni i imali su simboličnu ulogu.“ Ali Erdogan to želi promijeniti. „Zato možemo biti sigurni: Ako Erdogan u augustu bude izabran za predsjednika, pokušat će vladati kao predsjednik u predsjedničkom sustavu“, tvrdi Balta u razgovoru za DW. I to s autoritativnim načinom vladanja, smatra ova politologinja.

Turska za vrijeme Erdoganove vladavine: „neslobodna država“?

Od 2002. do 2007. godine je za vrijeme Erdoganove vladavine došlo do velikih pomaka u demokratizaciji zemlje, naglašava Balta. „Slabljenje uloge vojske bio je glavni zahtjev EU-a za ulazak Turske u Uniju. Erdogan je bio prvi političar kojemu je to pošlo za rukom. Slavili smo ga jer je bio reformist“, kaže ova politologinja.

Turski novinari na protestima protiv ograničavanja slobode štampe u Turskoj

Turski novinari na protestima protiv ograničavanja slobode štampe u Turskoj

No od 2010. je AKP postajao sve autoritarniji, što se pogotovo moglo vidjeti u kontroli medija. Balta ukazuje na nedavno izvješće američke organizacije za borbu za ljudska prava Freedom House. U njemu je Turska svrstana među zemlje „koje nisu slobodne“, odnosno među zemlje s niskom ili nikakvom slobodom medija. „Za vrijeme Erdoganove vladavine jednostavno ima previše pritisaka na medije“, kaže Balta.

I Fethi Acikel smatra da je Erdogana u prvih nekoliko godina njegove vladavine pratio glas osobe koja podržava reforme. „No kad je osjetio da njegovo biračko tijelo čvrsto stoji iza njega, počeo je i autoritativni sustav vladavine. Novine su bile izložene sve većoj kontroli, preko 60 kolumnista je ostalo bez posla, a državna televizija je završila pod kontrolom samoga premijera.“ Erdogan pretvara Tursku u Putinovom stilu u zemlju s islamističko-konzervativnim vodstvom, kaže Acikel i podsjeća na to da Turska ima parlamentarni, a ne predsjednički sustav. „No svi mi znamo da će Erdogan, ako bude izabran, maksimalno iskoristiti moć koju mu pruža mjesto predsjednika“, kaže ovaj politolog.

Preporuka redakcije