1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Erdogan protiv „Islamske države“?

Međunarodna zajednica odavno predbacuje Turskoj da se u dovoljnoj mjeri ne bori protiv „Islamske države“. „Napad u Surucu je pozakao da je Erdoganova politika prema Siriji propala“, pišu komentatori njemačke štampe.

Turska i borba protiv terorističke „Islamske države“ (IS) je tema kojom se bave komentatori njemačke dnevne štampe. Tako uvodničar lista „Mannheimer Morgen“ piše da je Turska dugo vremena podcjenjivala moć IS-a i djelovala pod starim motom: neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj. „ Erdogan već godinama radi na svrgavanju sa vlasti sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i sumnjičavo gleda na snagu Kurda u Siriji koji u međuvremenu pod kontrolom drže veliki dio autonomne oblasti. Erdogan se boji da bi tu mogla nastati njihova vlastita država koja ojačala želje Kurda u Turskoj o njihovoj nezavisnosti“, piše pored ostalog u listu „Mannheimer Morgen“.

Turska je pokrenula zračne udare na položaje grupe Islamska država nakon samoubilačkog napada u Surucu, koji su izvele osobe povezane sa IS-om.

Turska je pokrenula zračne udare na položaje grupe "Islamska država" nakon samoubilačkog napada u Surucu, koji su izvele osobe povezane sa IS-om.

„Napad na jugu Turske u gradu Suruc, u kojem je poginula najmanje 31 osoba, stavlja pod pritisak turskog predsjednika Erdogana“, piše „Frankfurter Rundschau“ i nastavlja: „ Krvavi napad, po svemu sudeći borca `Islamske države` protiv kurdskih aktivista još više pokazuje da je propala turska politika prema Siriji. Erdogan je do sada branio džihadiste. Islamistički teroristi su skoro bez ikakvih problema iz Turske odlazili u Siriju. U Turskoj su čak kupovali gorivo i bili liječeni u turskim bolnicama. Takvom strategijom je Erdogan želio povećati uticaj Ankare u regionu i istovremeno spriječiti da Kurdi u Siriji formiraju autonomnu državu kao u Iraku. Nakon što su džihadisti napadom u Surucu rat prenijeli u Tursku, Erdogan će im se morati suprostaviti inače neće biti vjerodostojan. Osim toga će morati pronaći put kako da se pomiri sa Kurdima“.

„Märkische Oderzeitung“ piše da je napad u Surucu uticao na unutrašnju politiku u Turskoj. „Demonstracije u više gradova su jasno pokazale da je mnogo toga urađenog od strane vladajuće AKP suodgovorno za krvoproliće. Tako je dugogodišnji premijer i aktuelni predsjednik Turske Erdogan često ponavljao da sirijski režim i kurdski borci, koji učestvuju u građanskom ratu u Siriji, predstavljaju veću opasnost za sigurnost Turske od milicije `Islamske države`koja je čak imala određenu podršku Ankare. `Islamska država` širi svoju ratnu zonu. Sada se postavlja pitanje šta je tome doprinijela Erdoganova politika“, pita se komentator lista „Märkische Oderzeitung“.

„Ono što je Erdogan želio izbjeći sada se više ne može zaustaviti“, kategoričan je novinar lista „Neue Westfälische“. On ističe da Turska više ne može okolišati kada je riječ o jasnom pozicioniranju u borbi protiv „Islamske države“. „Ankari to pada dosta teško jer se boji da će ojačati nastojanja Kurda za formiranjem vlastite države na ruševinama uništene Sirije i Iraka. Najveću opasnost predstavlja IS. Teror se ne može zaustaviti na turskoj granici“, konstatuje novinar lista „Neue Westfälische“.

Sve veće iseljavanje sa Zapadnog Balkana

Sve veći broj građana sa Zapadnog Balkana uzima kofere u ruke i svojim zemljama okreće leđa

Sve veći broj građana sa zapadnog Balkana uzima kofere u ruke i svojim zemljama okreće leđa

„Dupli talas izbjeglica sa Balkana“, naslov je teksta u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ u kojem autor na početku piše da Zapadni Balkan duplo više pati od talasa izbjeglica. On navodi da, zbog loše privredne situacije i sve veće napetosti unutar zemlje, sve više Mekedonaca napušta zemlju. „Makedonija je istovremeno i tranzitna zemlja za izbjeglice iz Afrike i Azije koje sreću traže u Zapadnoj Evropi. Osim ovih izbjeglica, više hiljada ljudi sa Zapadnog Balkana kreće u istom pravcu - osiromašeni i ljudi bez iluzija iz Makedonije, Crne Gore, Srbije, BiH, Kosova i Albanije. Njihove države su ili zvanični kandidati za članstvo u EU ili potencijalni kandidati“, podsjeća FAZ.

„Brizantna mješavina političkih i privredno-socijalnih problema tjera ljude da napuste zemlju“, kaže Mario Holzner, ekonomista sa bečkog Instituta za međunarodno privredno uspoređivanje, prenosi „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ . List također dalje citira ovog uglednog ekonomistu koji je rekao: „ `Ako pogledate na katastrofalno stanje u Bosni, onda nije čudo što svi ne uzmu kofere u ruke`. Entičke grupe u faktički podjeljenoj zemlji su toliko posvađane da da nema izgradnje i napretka. Nedavno se Parlament u Federaciji BiH nije mogao čak dogovoriti ni oko dnevnog reda“.

Autor teksta u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ također navodi statističke podatke kada je riječ o privredi na zapadnom Balkanu. Tako napominje da je privredni rast u BiH, ako se osvrne na prosjek u EU, 1,7 posto, a da je u svim drugim zemljama veći: u Makedoniji se ove, kao i prošle godine, očekuje 3,5 posto, Kosovu 3,6, Crnoj Gori 2,3 i Albaniji dva posto.

Preporuka redakcije