1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Erdoan traži za Turke ono što ne da Alevitima

Turski premijer Tajip Redžep Erdoan se u Dizeldorfu založio za integraciju Turaka u njemačko društvo, ali ne za asimilaciju. Najviše prašine podigao je time što je iznio tvrdnju da u Njemačkoj postoji islamofobija.

Turski premijer Erdoan se obraća svojim sunarodnjacima u Njemačkoj

Turski premijer Erdoan se obraća svojim sunarodnjacima u Njemačkoj

Komentari njemačkih dnevnih listova su uglavnom puni kritika na račun Erdoana. Tako list "Frankfurter Allgemeine Zeitung" piše kako Erdoan za Turke u Njemačkoj zahtijeva ono što sam nije spreman da ponudi manjinama u svojoj državi. FAZ dodaje.

Oko 11.000 ljudi se okupilo u dvorani u Dizeldorfu

Oko 11.000 ljudi se okupilo u dvorani u Dizeldorfu

"S obzirom na odnos vlade u Ankari prema etničkim manjinama i na to da Turci u Njemačkoj slobodno ispovijedaju islam, da su na njemačkim univerzitetima uvedeni odjeli za obuku imama, ove izjave predstavljaju pravu uvredu. Turčin u Turskoj može biti samo musliman i ništa drugo. Ne može biti kršćanin, alevit ili jezid.

U Turskoj navodno živi dvadeset miliona alevita. Oni nisu priznati kao religijska zajednica. U alevitskim selima turska Vlada gradi samo klasične džamije, ali ne i bogomolje alevita, takozvane Čem-kuće. Djeca alevita moraju pohađati nastavu religije koju organizuje država, za šta je Evropski sud za ljudska prava već rekao kako predstavlja kršenje religijske slobode. Kršćanima u Turskoj se takođe uskraćuju osnovna prava.

Premijer Erdoan je napravio neke ustupke prema kršćanima u sklopu pregovora o pristupu EU, ali ne poduzima ništa protiv neprijateljskog odnosa prema manjinama, koje je vidljivo čak i kod nekih članova Vlade", stji u listu FAZ.

Pazi, fasada!

Iz Turske selimo na Balkan, gdje je privatizacija nekada državnih stanova išla svuda po istom obrascu. Stanove su uglavnom otkupili oni koji su se u njima našli, ali ostala je nebriga prema svemu onome što se nalazi dalje od ulaznih vrata. Posebno je to vidljivo na fasadama. U Beogradu svake godine ima više incidenata u kojima su prolaznici povrijeđeni nakon rušenja dijelova fasade, primijetio je novinar lista "Neue Zürcher Zeitung".

I u Sarajevu su brojne fasade opasnost za prolaznike

I u Sarajevu su brojne fasade opasnost za prolaznike

Novinar ovog lista piše kako se ispod oronulih fasada nerijetko nalaze vrijedni i lijepi objekti iz doba između dva svjetska rata, te dodaje:

"Isplatilo bi se sačuvati ove zgrade. Ipak, obnova se odvija na drugi način. Pušta se da zgrade propadnu, potom ih se ruši i grade stanovi za iznajmljivanje koji se uopšte ne uklapaju u izgled grada. Ti objekti su veliki i bezidejni, građeni po nacrtu arhitekata čiji je jedini nalog da se iz svega izvuče što veći profit. Odnosi starih stanara i novih vlasnika su često razlog zbog kojeg propadaju stare zgrade. Za krov, fasade i stubišta su odgovorni svi. Ipak, teško je ubijediti ljude koji stanuju u prizemlju da je važno odvojiti novac za obnovu krova.

Čak i firme kojima se uplaćuje za održavanje zgrade, novac koriste samo za najvažnije popravke. Glavu gore i pazite kada prolazite pored oronulih zgrada, savjetuje jedan lokalni list. Ipak i to je opasno. Jer najveća opasnost za pješake nalazi se u visini očiju - radi se o automobilima", završava članak u listu Neue Zürcher Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odg. ur.: Belma Fazlagić-Šestić