EP o mađarskoj manjini u Vojvodini i haaškim bjeguncima
17. septembar 2004Europski zastupnici jučer su posebnu pozornost posvetili zaštiti manjina u Vojvodini. Kampanju su otvorili prije nekoliko dana Mađari stavljanjem teme na dnevni red skupa ministara vanjskih poslova. Nasilju nad mađarskom manjinom ili 14 posto stanovništva Vojvodine, sada se u izvješćima dodaju i Hrvati kao žrtve na čemu su izgleda insistirali mađarski diplomati.
Poziciju Europske komisije predstavio je povjerenik Günter Verheugen ističući kako „Komisija nastavlja nadgledati stanje manjina u Srbiji i Crnoj Gori kao dio općeg traženja da se poštuju manjska prava i što je ključni dio procesa o stabilizaciji i pridruživanju. Što se tiče Vojvodine mi oštro osuđujemo nasilne akte protiv pripadnika mađarske manjine o kojima smo izvještavani“, kazao je povjerenik Verheugen. Podsjetimo, prije par dana Žalbeno vijeće haaškog Tribunala presudilo da sud ima jurisdikciju i nad Vojvodinom – iako u njoj nije bilo ratnih operacija – što znači da su u Šešeljevoj optužnici zadržane točke vezane za zbivanja u mjestu Hrtkovcima. Parlamentarni izvještaji svih stranačkih blokova sadrže osnovne pojedinosti kampanje spominjući paljenje mađarskih i hrvatskih zastava, antimađarske grafite, oskrnavljenje grobova, prijetnje i napade. Parlament je pozvao vlasti Srbije i Crne Gore na veću zaštitu manjina u Vojvodini upozorivši da o stupnju poštivanja manjinskih prava ovisi i uspješnost europskih integracija.
Od tema vezanih za jugoistočnu Europu zastupnici Europskog Parlamenta smatraju da se haaški bjegunci i njihovi pomagači u članicama Europske Unije moraju pred zakonom tretirati na isti način kao i sve osobe i organizacije sa službenog popisa članova terorističkih mreža. Parlamentarci su usvojili rezoluciju kojom se u potpunosti podržava provedba u praksu zahtjeva prošlogodišnje rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a da države – članice ove svjetske organizacije nizom restriktivnih mjera prema bjeguncima i njihovim pomoćnicima pripomognu uspješnijem radu haaškoga Suda. Legalna baza odluke za haaške bjegunce i njihove pomagače jednaka je onoj za terorističku mrežu, istaknuo je u izvještaju predstavljenim na parlamentarnoj plenarnoj sjednici u Strassbourgu izvjestitelj na ovu temu, koje je bila u bloku ljudskih prava, Jean – Louis Bourlanges.
Iz ovoga slijedi da haaški bjegunci s pomagačima potpadaju pod mjere kojima se zaleđuju financijski resursi i zabranjuje ulazak u Uniju. Ova će mjera biti na snazi idućih deset godina. Za ovakve je odluke potreban i pristanak zastupnika Europskog parlamenta.
I na kraju, Europski je parlament izabrao članove zajedničkih delegacija sa hrvatskim Saborom i makedonskim Sobranjem, dok su ostale zemlje regije pokrivene jednim izaslanstvom.