English: Nisam optimista da će BiH brzo ući u EU

English je naglasio da je BiH multietnička demokratija u kojoj će ustavna rješenja morati osigurati da svaki konstitutivni narod i manjine imaju načine da zaštite svoja prava.On je čestitao BiH potpisivanje SSP-a, ali je izrazio pesimizam u pogledu brzine napredovanja BiH ka Evropi.

Rekao je da nije optimista, jer BiH mora provesti mnogo reformi poput reforme policije, a koja je uzela previše vremena. Mogli biste mnogo brže biti u Evropi kada bi vaši političari radili na promjenama, rekao je English.

Srbi nisu kolektivno odgovorni za ratne zločine

Važan korak naprijed je prema Englishu i suočavanje sa ratnim zločinima. On ipak nije zadovoljan stepenom priznanja vlasti RS oko počinjenih zločina, posebno onog u Srebrenici i kazao da od njih očekuje da na veoma jasan način priznaju da su ti zločini počinjeni, do čega, prema njemu, do sada nije došlo.

Srbima je poručio da ih SAD ne smatra kolektivno odgovornima za bilo koji zločin. SAD će, kaže English, uvijek zastupati individualnu odgovornost.

Rješenje položaja Hrvata English ne vidi u novim etničkim podjelama, i time je indirektno odbacio nastojanja nekih političkih faktora za stvaranjem trećeg entiteta.

U nastavku kompletan intervju s ambasadorom SAD-a u BiH Charlesom Englishom:

DW: BiH je konačno potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU-om. Da li smatrate da je BiH zaista zaslužila Sporazum u smislu stvarnog napretka?

ENGLISH: Dozvolite da počnem time što ću čestitati ljudima Bosne i Hercegovine za to postignuće, a posebno političkim liderima što su postigli dovoljan konsenzus da se osigura potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

Ali zaista, SSP predstavlja tek početak procesa i omogućava BiH da postavi vlastiti tempo na stazi kretanja ka Evropi. Nadam se da će to biti brz tempo, mada nisam optimista. A razlog što nisam optimista je taj što treba provesti mnogo reformi da bi se BiH kretala tim putem. Pitanje policijske reforme međutim pokazuje da postizanje konsenzusa u vezi sa teškom temom ide vrlo teško i uzima mnogo vremena. Ima puno kompromisa koji će biti na nivou policijske reforme koji su potrebni da bi BiH išla ka Evropi. Ne možemo si priuštiti gubiti po tri godine na razgovore kao što smo vidjeli kod reforme policije sa svakim pitanjem koje će uslijediti. Pozivam bh. političke lidere da pronađu kompromis i da dođu do konsenzusa, i brzo se kreću putem ka Evropi.

DW: Spomenuli ste policijsku reformu. Neki su govorili da to u stvari i nije reforma. Da stvarni napredak nije postignut i da je sporazum više rezultat ustupaka od strane EU-a.

ENGLISH: Policijska reforma je sada postala proces na nekoliko nivoa. Prvi proces bio je uspostavljanje državnih institucija i sam po sebi je uspjeh. Dalji kompromisi su odloženi za kasnije. Politički lideri su se dogovorili da to odgode do kraja ustavne reforme. Mislim da je to mudar potez. Ali sličnim reformama se treba baviti na direktniji način dok se BiH kreće ka Evropi. I ja se nadam da će se moći postići miniumum konsenzusa koji je potreban da se napreduje ka Evropi.

DW: Hoće li sada biti teže ostvariti reformu policije kada je ona povezana sa ustavnom reformom? Nemamo li sada dva teška problema zajedno u ionako već teškom pitanju?

ENGLISH: Pitanje policijske reforme predstavlja određeni izazov, ali mislim da u vrijeme kada bude usaglašena ustavna reforma, da će to postaviti parametre koji će odgovore o policijskoj reformi učiniti mnogo očiglednijim.

DW: Vi ste u svakodnevnom kontaktu sa lokalnim političarima. Zanimljivo je pitanje, ako biste nam mogli odgovoriti, činjenica da su se Srbi relativno lako odrekli Vojske RS-a. Sada oni jako insistiraju na ostanku policije RS-a. Jeste li ikad pričali sa njima o tome?

ENGLISH: Pitanje reforme odbrane je veoma važno zbog NATO-a i bilo je ogromna barijera bh. aspiracijama prema NATO-u. Ni jedna zemlja ne može ući u NATO sa dvije vojske i dva ministarstva odbrane. Mislim da je to bila veoma mudra odluka koju su donijeli politički lideri u BiH, da brzo nađu konsenzus. Mislim da je odgovor očigledan. Pitanje policijske reforme je iskreno mnogo komplikovanije, i samim tim zahtijeva više vremena.

DW: Evropljani sada vode glavnu riječ u BiH. Da li se vi slažete sa tom konstatacijom?

ENGLISH: BiH želi postati član EU. Prirodno je da sada EU preuzme vodeću ulogu u tome kakve promjene BiH treba preduzeti da bi se kvalifikovala za članstvo.

DW: Jeste li vi zadovoljni načinom na koji Evropljani to rade? Mnoge reforme, poput policijske i ustavne reforme, više ne idu tako dobro kao nekad. Da li je u pitanju vodstvo EU-a ili nešto drugo?

ENGLISH: Ja se nadam i očekujem da će potpisivanje SSP-a stvoriti novu paradigmu za BiH. Ukazaće na činjenicu da BiH mora da preduzme vrlo sadržajne i vrlo dobro definisane reforme kako bi mogla nastaviti sa kandidovanje za članstvo. Mnogo složenih zadataka nalazi se na tom putu. BiH mora odlučiti sada i za sebe. To zaista nije pitanje o kojem će odlučiti Evropa. BiH mora odlučiti, lideri BiH moraju odlučiti da li su voljni da ostvare fundamentalne kompromise kako bi zemlja išla naprijed.

Mogli biste postati član EU-a mnogo brže kada bi politički lideri radili na promjenama. Pitanje je koliko su oni na to spremni, a ne koliko su Evropljani spremni. Evropljani su spremni pružiti podršku u svemu što radite kako bi se pronašao kompromis. Isto kao i SAD. Ne bih za to krivio evropske lidere. Krivicu bih tražio kod kuće.

DW: Postoji saglasnost da dejtonska BiH nije forma za Evropu. U čemu se, prema Vašem mišljenju, sastoje te neophodne promjene koje BiH mora provesti da bi bila spremna za Evropu?

ENGLISH: Dayton je ustanovio mnogo temeljnih stvari za BiH. BiH je očigledno jedna međunarodno priznata država sa definisanim granicama. To je kritično pitanje koje je riješio Dayton. Takođe, Dayton prepoznaje da je BiH multietnička država, multietnička demokratija. A multietnička demokratija zahtijeva određeni sistem provjera i ravnoteže da se prava svih naroda i manjina poštuju.

Ali ono što Dayton ne garantuje je da BiH postane efikasna i uspješna država. A da bi postala članica EU-a, i da bi bila pouzdana evropska država 21. vijeka, mora proći veliki put do ostvarenja efikasnosti. To su vrste promjena koje će Evropljani zahtijevati. Tu ima još nekih promjena oko ljudskih prava, od kojih su mnoga pitanja - to moram napomenuti - bila sadržana u aprilskom paketu iz 2006. godine. Činjenica da taj paket nije usvojen je prema mom mišljenju, prema mišljenju SAD-a, za žaljenje. A sada, rješavanje nekih pitanja oko ljudskih prava, naprimjer činjenica da ne može svaki građanin BiH biti izabran za predsjednika, je temeljna greška u trenutnoj strukturi. I drugi slični problemi se moraju riješiti. Ali pored toga mora se riješiti i pitanje efikasnosti.

DW: Da li se to može ostvariti samo u centralizovanoj državi?

ENGLISH: Postoje neki aspekti koji će zahtijevati više efikasne centralne kontrole. Ali da li je to odgovor na sva pitanja? Ne, ne mislim tako. Mislim da će BiH do određene mjere morati imati neka decentralizovana rješenja. Sigurno da će država trebati institucije koje će biti sposobne provoditi mjere koje će zahtijevati Evropa.

DW: Ako mora postojati neka vrsta efikasne centralne kontrole, kod Srba se javlja bojazan da bi mogli biti preglasani. Kao primjer navode Hrvate u Federaciji i kažu “isto će se desiti i nama ako dozvolimo centralizovanu državu”. Kako Vi na to gledate?

ENGLISH: Kao multietnička zemlja BiH će trebati određeni sistem provjera i ravnoteže koji će osigurati da svaki konstitutivni narod i manjine imaju načine na kojima će zaštititi svoja osnovna prava. Oko toga nema nikakve sumnje. Ali kako će te provjere i ravnoteža izgledati, to je stvar pregovora. I mislim da je to pravo pitanje za reformu ustava.

DW: Možete li uporediti RS i Federaciju BiH? Recimo, Milorad Dodik kaže da je RS bolji dio BiH, kaže da administrativno bolje funkcioniše.

ENGLISH: Nije pitanje toliko kako porediti RS i Federaciju. Prema mom mišljenju, pitanje je da li je država funkcionalna i da li je država sposobna da provodi politiku koju treba kako bi BiH zauzela svoje mjesto u Evropi.

U ovom trenutku je jasno da mora doći do promjene. Državne institucije moraju imati ovlaštenja koja su im potrebna da bi se provodile funkcije koje su neophodne za Evropu. Umjesto da upoređujemo RS i Federaciju, ja bih radije ukazao na činjenicu da država nije sposobna da provodi svoje odgovornosti. I to mora biti u fokusu budućih promjena.

DW: Ljude u BiH bi sigurno zanimalo da li se sa novim predsjednikom u Bijeloj kući mogu očekivati promjene u politici SAD-a prema BiH?

ENGLISH: Mislim da je stav SAD-a jasno izražen kroz ovih 13 godina od Daytona koji pokazuje da BiH uživa podršku cijelog američkog naroda, nezavisno od političkog opredijeljenja. Imala je podršku za vrijeme demokratske, ali i republikanske administracije. Očekujem da će BiH idalje uživati visok nivo podrške bez obzira na to koja se partija nalazi u Bijeloj kući.

DW: U nedavnom intervjuu koji je za DW dao premijer Dodik je rekao da ste Vi izjavili kako je Srebrenica počinjena u ime RS-a. Možete li nam pojasniti šta ste time mislili reći?

ENGLISH: Želio bih pažnju Vaših slušalaca usmjeriti na moj govor koji sam održao na sesiji Kluba 99. Ono što sam u tom govoru rekao je da sam prenio snažnu poruku svim narodima BiH, i Srbima i Hrvatima i Bošnjacima. Poruku koja je govorila da svako nosi svoj dio odgovornosti za ono što su radili u prošlosti kako bi omogućili da BiH krene naprijed u budućnost.

Srbima sam poručio da SAD odbacuju koncept kolektivne krivnje. To smo uvijek činili i tako ćemo nastaviti. Ali postoje određeni zločini koji su počinjeni. Rekao bih da kada lideri iznose izjave koje ne sadrže priznanje tih zločina, ili im daju manji stepen značenja, oni time ignorišu temeljne odgovornosti koje imaju kao lideri. A to je da priznaju te zločine i da nađu način da se bave pitanjem tih zločina i tako pokrenu zemlju naprijed.

Ja sam pozvao lidere RS-a da preduzmu neophodne korake oko pitanja koja su ostala iza strašnih zločina počinjenih u Srebrenici i da krenu naprijed. I da na veoma jasan način priznaju da su ti zločini počinjeni. Dakle, stojim iza onoga što sam rekao na Krugu 99.

DW: A to još nije učinjeno?

ENGLISH: To jos nije učinjeno sa jasnoćom i konzistentnošću koju to zahtijeva.

DW: Kako je danas biti Hrvat u BiH? Iz State Departmenta je takođe bilo nekih izjava oko toga. Možete li nam reći Vaše mišljenje? Vi viđate te ljude, oni kažu da imaju velike probleme u BiH. Da li se slažete s tim?

ENGLISH: Slažem se sa konceptom da strukture u BiH trenutno nisu u interesu ni jednog konstitutivnog naroda u BiH, niti manjina. Potrebno je napraviti suštinske promjene kako bi se BiH kretala ka Evropi.

Jedna stvar sa kojom se nikako ne slažem je da dođe do bilo kakve nove etničke podjele u BiH jer bi to bilo destruktivno za interese BiH u cjelini i ne bi vodilo BiH ka Evropi. Tako da se ja nadam da će hrvatski narod, isto kao i srpski i bošnjački, shvatiti da su nephodne promjene i da apeluju na svoje političke lidere da nađu način da dođe do tih promjena u interesu svih naroda u BiH. A to je pronaći one kompromise koji će odvesti BiH na put ka Evropi. Mislim da bi to bilo u interesu svih naroda, i Srba i Hrvata i Bošnjaka.

DW: Već sam spomenuo američke izbore. Prvi put u istoriji jedan crnac ima velike šanse da postane predsjednik SAD-a. Imali smo ženu koja se borila kao kandidat za predsjednika. Da li to dolaze neki novi signali iz SAD-a? Kako Vi to vidite?

ENGLISH: Ja vidim činjenicu da svaki Amerikanac, bez obzira na rasu ili pol, može postati predsjednik SAD-a, kao veliki trenutak u američkoj istoriji. I bez obzira na ishod izbora, činjenica da se kandidat može uspješno boriti za glasove miliona Amerikanaca, bez obzira na njegovu rasu ili njen pol, je veliki testament političke zrelosti u SAD-u. Radujem se danu kada etničko porijeklo ili pol neće biti bitni niti u SAD-u, ili bilo kojoj drugoj zemlji u svijetu, uključujući i BiH.