1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Energetski preokret u svjetskoj privredi

Nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi, u Njemačkoj se sve više diskutuje o promjeni u energetskoj politici. Skoro sve političke stranke su formulirale cilj - što brži prelazak na korištenje obnovljivih energija.

default

Njemačka ozbiljno razmišlja o što bržem prelasku na obnovljive izvore energije

Njemačka bi mogla biti prva velika industrijska zemlja koja će ozbiljno početi razvijati klimatski podnošljiv energetski sistem. Do 2050. godine bi snabdijevanje energijom moglo biti oslobođeno štetnih gasova. Ovaj preokret nije mala stvar. Mogao bi da bude značajan za dalji razvoj svjetske ekonomije, kao što je to nekada bilo širenje parnih strojeva koji su industrijskoj revoluciji pomogli na njenom putu uspjeha, ili kao što je bilo značajno uvođenje proizvodnje na pokretnoj traci od strane proizvođača automobila Forda, prije 100 godina, što je opet nagovijestilo početak masovne proizvodnje. Prelazak na obnovljive izvore energije je ulazak u jedan novi industrijski sistem koji se prije svega mora zasnivati na radikalnom povećanju učinkovitosti.

Inovacije - preduslov za prekret

Vozila na električni pogon i novi sistemi za kretanje će promijeniti izgled gradova. Novi, inteligentni sistemi i tehnike upravljanja će umrežiti energetske izvore iz cijele Evrope, moguće i iz Sjevene Afrike kao i krajnjih korisnika. Ovaj prekoret moguć je samo na temelju tehnoloških i socijalnih inovacija, kretivnosti i dalekovidnosti: sada su na potezu inžinjeri, arhitekti, urbanisti, lokalne vlasti, istraživačke institucije i potrošači. Trenutno postoji još samo jedno mjesto na svijetu na kojem se vrše značajna ulaganja u obnovljive izvore energije. To je Kina.

Wasserkraftwerk Rott

Hidroelektrana Rott na granici sa Austrijom

Kako bi se smanjili troškovi potrošnje energije potrebno je stabilizirati svjetsku energetsku potražnju. Strategije energetske učinkovitosti i odgovorniji životni stilovi su stoga isto toliko važni kao i izgradnja obnovljivih izvora energije. Posebnu pažnju treba posvetiti globalnoj urbanizaciji. Samo u Aziji će se broj urbanog stanovništva do 2030. godine udvostručiti – sa 1,5 na tri milijarde ljudi. Ukoliko se novi gradovi budu gradili prema dosadašnjoj energetski intenzivnoj šemi, teško će biti izbjeći opasne energetske promjene. Za vrlo kratko vrijeme moraju dakle biti napravljeni i realizirani koncepti za gradove u kojima skoro da neće biti izduvnih štetnih gasova. Sve u svemu, vrlo naporan zadatak sa kojim se moraju suočiti odgovorni iz energetske, tehnološke, ekonomske, razvojne i vanjske politike. Traži se dakle jedan Nelson Mandela za veliku transformaciju svjetske privrede koja neće biti štetna za svjetsku klimu.

Autori: Dirk Messner/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur.: Marina Martinović