1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Eksperti o Radončićevom slučaju

Privođenje Fahrudina Radončića otvora brojna pitanja. Neka od njih su „rak rana“ bh. društva. Stručnjaci za Deutsche Welle govore o ovom slučaju, radu pravosuđa i specifičnim uslovima u kojima ono funkcionira.

Nakon privođenja Fahrudina Radončića bilo je i ovakvih komentara: „Radončić je prevelika riba da bi se sve zataškalo“ i „u zatvor će Radončić ili neko od tužitelja“. Autor prvog komentara je politički analitičar Adis Arapović. On je, gostujući u programu BHRT-a, kazao da je „nenormalno“ da se Tužiteljstvo i Sud „prepucavaju“ sa političkim strankama o nezavisnosti vlastitog djelovanja.

„Svako u ovoj zemlji treba da radi svoj posao. Posao političkih stranaka jeste da budu reprezenti određenih društvenih slojeva, da se bore za svoje ciljeve, svoje ideale, svoje ideje, a posao sudova i tužiteljstava je da održavaju pravni poredak. Među njima ne treba da bude ikakve komunikacije, posebno ne javne prepirke koja može mirisati upravo na montirane političke slučajeve, na skrivene razloge i pozadine, pa čak i na političku kontrolu nad određenim ljudima u tužiteljstvu i u sudu“, rekao je Arapović.

Reakcije stručnjaka i stranačka saopćenja

Advokat i bivši sudija Suda BiH Vlado Adamović vjeruje da će ovoga puta u zatvor Radončić, ili neko od tužitelja. „Želim kazati da je dosta više spektakularnih hapšenja u Sarajevu ili bilo kojem drugom dijelu BiH. U ovoj zemlji hapšeni su članovi Predsjedništva, ministri, parlamentarci... Kakvu sliku šaljemo u javnost kada se 'spektakularno' uhapsi jedna takva osoba, a za mjesec dana se sve zaboravi? Mislim da Tužiteljstvo ne može više tako funkcionirati. Nakon ovoga će se neke stvari riješiti. Ili će u zatvor Radončić, ili neko od tužitelja“, rekao je Adamović u programu Federalne televizije.

Sudije Suda BiH rade u vrlo teškim uslovima

Sudije Suda BiH rade u vrlo teškim uslovima

Radončićev Savez za bolju budućnost (SBB) BiH podržao je svog lidera ocijenivši, između ostalog, da je riječ o „besprizornoj političkoj montaži koja za cilj ima destabilizaciju bošnjačkog političkog faktora, a time i destabilizaciju BiH“, ali su kritike stranke upućene na račun pojedinaca u pravosuđu. SBB ističe da „ima puno povjerenje u sposobnost pravne države i vjeruje u poštenje i profesionalizam časnih ljudi u Tužiteljstvu i pravosuđu BiH“. „Sigurni smo da će ovaj sramni čin pravosudnih institucija BiH u konačnici dovesti do razobličavanja i demontaže kriminalnog miljea oličenog u vezama teško presuđenih kriminalaca i odmetnutih struktura u Sudu i Tužiteljstvu BiH“, navodi se u reakciji SBB-a BiH.

Očitovanja Suda i Tužiteljstva BiH

Iz Državnog suda saopćeno je da „pritisci na Sud BiH moraju prestati“. „Sud BiH izražava duboku zabrinutost atmosferom koja se u javnosti kreira posljednjih dana, a kojom se ova institucija nastoji politizirati, a rad njenih sudija degradirati. Sudije Suda BiH trenutno rade u teškim uslovima jer intenzitet pritisaka, koji dolazi sa više strana, počinje prevazilaziti granice podnošljivosti“, saopćio je Državni sud. U ovoj instituciji, međutim, nisu mogli potvrditi da li se saopćenje odnosi konkretno na Radončićev slučaj. U istom saopćenju (27.1.) pominju se i „pritisci“ u vezi sa procesom koji se u ovom Sudu vodi protiv Nasera Orića. Tužiteljstvo BiH bilo je konkretnije. „Tužiteljstvo BiH podsjeća javnost da su svi građani jednaki pred zakonom, da se postupak vodi sukladno zakonu, da pred zakonom nema nedodirljivih i da bilo kakvi politički ili medijski pritisci ne mogu i neće utjecati na vođenje postupka“, navodi se, između ostalog, u informaciji Tužiteljstva o prijedlogu za određivanje mjere pritvora za Fahrudina Radončića.

Pojašnjavajući kako se u BiH manifestiraju pritisci na pravosuđe, profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Zarije Seizović kaže da „javnost, mediji, pojedinci, političari i drugi, svjesno ili nesvjesno, a svakako emotivno, praktično vrše politički pritisak na organe gonjenja i nadležni sud“. „Generalno, na pravosuđe se vrše dvije vrste pritiska: jedna koju vrše mediji posredstvom izještavanja o važnim predmetima, dok drugu vrstu pritiska vrše neodgovorni pojedinci koji tvrde da se radi o 'politički montiranim procesu'. Takve neodgovorne izjave trebalo bi i dokazati jer implicitno sadrže tvrdnju da su policija, tužiteljstvo i sudovi korumpirani“, kaže Seizović.

Nepovjerenje u pravosuđe zbog propasti „velikih slučajeva“

Profesor Seizović komentira i činjenicu da je u BiH nema naročitog povjerenja u pravosudne organe. „Dosadašnji rezultati, hapšenje pa puštanje ili oslobađanje drugostepenom presudom VIP okrivljenih je jedan od važnih razloga ovog nepovjerenja. Što se tiče uloge Tužiteljstva BiH, notorno je da se nije moglo pohvaliti efikasnim obavljanjem osnovnog posla iz njegove nadležnosti, a to je gonjenje učinilaca krivičnih djela. Ako tužitelj ima loše rezultate, a oni su indicirani obustavljanjem postupka, odustankom od gonjenja ili oslobađajućom presudom, mora za to snositi disciplinsku, a po potrebi i drugu vrstu odgovornosti“, ističe Seizović za Deutsche Welle.

Seizović: Dvije vrste pritiska u pravosuđu

Seizović: "Dvije vrste pritiska u pravosuđu"

Naš sagovornik tvrdi da su brojni „veliki slučajevi“ propali zato što se u njih ulazilo „prilično nespremno“. „Loša procjena uspjeha, nedostatak dokaza, nepripremljenost, a možda i nedostatak kompetencija. Konačno, možda postoji i nekakav 'paralelan svijet odlučivanja' poput veza, pritisaka, korupcije u svakom segmentu života, pa i u pravosuđu, ali to je nemoguće ili jako teško dokazati. Niti jedan sudija ili tužitelj do sada nije osuđen na zatvorsku kaznu“, kaže profesor Seizović.

Radončićeva odbrana: „Komentari su uobičajeni za demokratska društva“

Radončićeva braniteljica Vasvija Vidović, međutim, smatra da su komentari rada pravosuđa uobičajeni u demokratskim društvima. „Sud i Tužiteljstvo BiH su profesionalni državni organi koji bi trebali postupati po zakonu. Pritisak na ove organe je neprihvatljiv, a i ne bi smio na njih uticati. Svuda u svijetu je normalno da se komentiraju njihovi postupci i odluke, ali pravosuđe treba da radi svoj posao. Njihove prepiske sa medijima su vrlo upitne. Pravosuđe mora raditi bez obzira na izjave koje se čuju u javnosti. Međutim, mi bismo bili sretniji da visoki državni zvaničnici, čelnici države, ne daju izjave s tim u vezi“, rekla je Vasvija Vidović.

Fahrudin Radončić osumnjičen je za „udruživanje radi činjenja krivičnih djela“, „ometanje rada pravosuđa“ i „davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem“. Sud BiH odredio mu je jednomjesečni pritvor zbog „bojazni da će osumnjičeni, boravkom na slobodi, uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za krivični postupak“. Sud, također, smatra da bi osumnjičeni mogao „ometati krivični postupak uticajem na svjedoke ili saučesnike“. Za navedena krivična djela predviđena je zatvorska kazna u trajanju od jedne do deset godina.

Preporuka redakcije