1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ekonomisti nisu oduševljeni

10. decembar 2011

Jesu li rezultati Samita u Briselu odlučujući korak za spas eura? Ekonomisti su i dalje skeptični kada je riječ o onome što su dogovorili europski lideri.

https://p.dw.com/p/13QNL
Već viđen scenarijFoto: picture-alliance/dpa

Ni 16. po redu Samit šefova država i vlada EU nije pošteđen već viđenog: prvo velika očekivanja uoči Samita, potom preuranjene pohvale od strane financijskih tržišta, a onda skepsa i razočarenje. Rendite na italijanske i španjolske državne obveznice u petak (09.12.2011.) su ponovo porasle. To pokazuje da ultimativno rješenje ne može biti pronađeno na jednom samitu, kaže Stefan Schneider, šef Odjela za međunarodnu ekonomiju pri Njemačkoj banci - Deutsche Bank. On ipak ocjenjuje da je kretanje euro-zone u pravcu stvaranja fiskalne unije ispravan korak.

Novim ugovorom, koji osim Velike Britanije najvjerojatnije žele primijeniti sve ostale zemlje članice EU, predviđeno je ograničavanje zaduživanja i automatska primjena sankcija za zemlje koje prekrše dozvoljen nivo državnog deficita. Na taj način monetarna unija dobija na fiskalnoj vjerodostojnosti, smatra Schneider. „Naravno političari ne bi bili političari kada ne bi dozvolili određenu fleksibilnost“, kaže Schneider. Zaključcima Samita je predviđeno da novi ugovor bude formuliran do marta. Potom slijedi proces ratifikacije koji bi se mogao protegnuti do konca 2012. godine.

Brojna pitanja i dalje otvorena

Ono što bi moglo biti realizirano brže nego što je planirano jest uspostava dugoročnog (proširenog) Europskog fonda za spas eura (ESM). Umjesto 2013. on bi već mogao polovinom 2012. godine zamijeniti sadašnji Fond za stabilizaciju eura (EFSF). To je pozitivno, kaže Hans-Peter Burghof, ekonomista sa Univerziteta Hohenheim. No, za njega ostaje upitno kako će Fond u cjelosti izgledati: „Hoće li to biti Fond koji će djelovati kao da „uljuljkuje“ i na taj način u konačnici ugrožava europski sistem ili će on sadržavati pravila insolventnosti za države i tako voditi tome da se vlade ne mogu opustiti“, pitanje je koje postavlja Burghof.

Symbolbild Zerbrochene Euromünze
Opasnost (ni)je otklonjenaFoto: egeneralk - Fotolia

Njemačka Centralna banka pozitivno je ocijenila zaključke Samita navodeći da je planirano povećanje sredstava Međunarodnog monetarnog fonda, namijenjeno ugroženim državama, dobar potez. „Razgovori o tome sa vladom protiču konstruktivno“, izjavio je glasnogovornik njemačke Centralne banke. Centralne banke zemalja članica EU bi naime trebale Međunarodnom monetarnom fondu staviti na raspolaganje 200 milijardi eura koje će MMF dalje proslijediti ugroženim zemljama euro-zone.

Sumnje i opasnosti ostaju

Da li će ta suma općenito biti dovoljna za zaštitu Italije i Španjolske u to se sumnja. Italija ima dugovanja u visini od 1,9 biliona eura. Koliko će dugo Italija izdržati samoubilačke kamate za refinanciranje otvoreno je pitanje. Iako je nova vlada Marija Montija do sada opravdala velika očekivanja, Italija i dalje ostaje ključna zemlja za opstanak euro-zone, smatra Stefan Schneider.

U narednim sedmicama će biti odlučujuće kako će Europska centralna banka i rejting agencije interpretirati rezultate Samita, kaže Joerg Kraemer, ekonomista Commerzbanke. Rejting agencija „Standard and Poor's“ u njemačko-francuskim prijedlozima doduše vidi znatno "obećavajuće" znakove u ispravnom smjeru, ali opasnost smanjenja ocjene kreditnog rejtinga za brojne europske zemlje time nije otklonjena, upozorava Kraemer.

Autori: Zhang Danhong / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Senad Tanović