Ekonomija – važna tema njemačkih izbora | TEME | DW | 24.08.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Ekonomija – važna tema njemačkih izbora

Uspješna i stabilna privreda, niska nezaposlenost i smanjenje dugova. Čini se da u Njemačkoj nije bilo značajnijih posljedica krize. Da li je za to zaslužna savezna vlada?

Zahvalnost industriji - njemačka kancelarka na „Danima njemačke industrije“

Zahvalnost industriji - njemačka kancelarka na „Danima njemačke industrije“

„Hvala za sve što ste učinili za našu zemlju. Hvala za sve što ste učinili za Evropu“, rekla je Angela Merkel pred preduzetnicima u junu ove godine. Kao i obično, nije sama razgovarala sa menadžerima za vrijeme „Dana njemačke industrije“, jer njemačka industrija značajno doprinosi činjenici da Njemačkoj ide dobro, uprkos kriznim vremenima. Od toga vlada kao i opozicija želi imati koristi u predizbornoj kampanji.

Četvrtina ukupnih prihoda u Njemačkoj ide na račun industrije, a firme pod „Savezom njemačke industrije“ (BDI) zapošljavaju više od osam miliona ljudi. Predsjednik BDI Ulrih Grilo svoju branšu često samouvjereno naziva „mašina za posao“.

Njemački proizvodi traženi u cijelom svijetu

Ni jedna druga industrijska zemlja na svijetu nema toliko razvijen srednji sloj i toliko mnogo uspješnih porodičnih preduzeća kao Njemačka. Takve firme zapošljavaju maksimalno 500 radnika. Četiri od pet njemačkih industrijskih preduzeća su u porodičnom vlasništvu.

Njemački proizvodi i dan-danas su traženi u cijelom svijetu, prije svega u zemljama u razvoju: automobili, mašine i hemijski proizvodi. Tri četvrtine cjelokupnog njemačkog izvoza dolazi iz prerađivačke industrije, koja je visoko inovativna. Devedeset odsto svih izdataka za istraživanje i razvoj u Njemačkoj otpada na industrijska preduzeća. U ostalim industrijskim zemljama u Evropi taj broj u prosjeku iznosi oko sedamdeset procenata.

Kandidat SPD-a za kancelara Per Štajnbrik i predsjednik BDI Ulrih Grilo

Kandidat SPD-a za kancelara Per Štajnbrik i predsjednik BDI Ulrih Grilo

„Njemačka je postala to što je danas zbog toga što je još prije više od 150 godina postavila pravi smjer za razvoj industrije. Industrija je bila i ostala najvažniji temelj njemačke privrede“, objašnjava Grilo. Slabosti evropskog kontinenta nalaze se tamo gdje industrija ne igra veliku ulogu. „Nerazvijena industrija znači veliku nezaposlenost i destabilizaciju društva“, kaže Grilo.

Reforme tržišta rada i socijalnog sistema

U jeku ekonomske krize 2009. godine, privredna aktivnost je čak i u Njemačkoj opala za pet odsto. Samo dvije godine kasnije, opet je dosegla nivo od prije krize. To se nije podrazumijevalo jer Njemačka je dugo važila kao „bolesnik Evrope“. Godine 1998. su socijaldemokrate (SPD) i Zeleni došli na vlast i napravili reformski program „Agenda 2010“. Tržište rada i socijalni sistem bili su uzdrmani. Godine 2007. je tzv. „velika koalicija“ (demohrišćani i socijaldemokrate - CDU/CSU i SPD), taj program nastavila s odredbom da se u penziju može ići sa 67, umjesto sa 65 godina života.

„Danas stojimo dobro upravo zato što smo sproveli reforme tržišta rada i reforme u socijalnom sistemu“, napominje kancelarka Merkel. Stručnjak za socijalna pitanja Bert Rürup objašnjava: „Naša zemlja je u posljednjih deset godina ponovno otkrila privredu.“

Finansijska pomoć u krizi

Međutim, od izbijanja finansijske, privredne i dužničke krize, političke reforme u Njemačkoj znatno su usporile. Umjesto njih, u godinama krize radilo se samo o naporima da se ublaži šteta. Tome je doprinijela i činjenica da je Njemačka u krizu ušla već oštećena. Podsticajni programi podržali su privredu i frimama olakšali borbu za opstanak.

Bez stručnjaka iz inostranstva neće ići

Bez stručnjaka iz inostranstva neće ići

SPD-ov kandidat za kancelara Per Štajnbrik veliku važnost pridaje tome što su socijaldemokrate ušle u koaliciju sa CDU/CSU, i preuzele brigu za finansijsku podršku. Takođe, opštinski program ulaganja u obnovu infrastrukture i propisi o skraćenom radnom vremenu inicirani su od strane SPD-a, kaže Štajnbrik. Savezna agencija za rad je 18 mjeseci finansijski pomagala preduzećima, tako da nisu morala da otpuste svoje radnike. Bez dobro obučenih profesionalaca, ponovni uspon privrede ne bi bio moguć. Međutim, opozicija do sada od toga nije imala koristi. Povoljnu ekonomsku situaciju stanovništvo uglavnom pripisuje Angeli Merkel.

Pogled u budućnost

Kako će Njemačka dalje? To zavisi o pojedinačnim perspektivama. Devedesetih su se firme pitale o gorućim problemima, a to su bili troškovi za radnu snagu, poreska opterećenja i birokratija.

Tema birokratije i 2013. je aktuelna. O platama i porezima se govori rjeđe, ali problemi su zato nedostatak kvalifikovanih radnika kao i cijena energije i sirovina. Iz perspektive politike, to su problemi slične težine.

Za građane i birače je i tema pravosuđa od velike važnosti. Poreski obveznici su u krizi morali da izdvoje milijarde za spasavanje banaka. Čak 80 odsto dodatnih državnih dugova trebalo je uzeti u obzir prilikom restrukturiranja finansijskog sektora. Novac koji su građani izgubili nije mogao da se koristi za obrazovanje i infrastrukturu. Onaj ko pogleda oko sebe, u gradovima i manjim mjestima brzo će uočiti oštećene ulice i dotrajale školske zgrade.

Pravda kao predizborna tema

Radnici traže veće plate

Radnici traže veće plate

Čak i na poslu, sve su češći prigovori o nedostatku pravde. Jaz između bogatih i siromašnih je zbog plata i niskih satnica sve veći. Prema jednoj studiji Instituta za istraživanje Savezne agencije za rad (IAB), jedan od četiri radnika u Njemačkoj je plaćen manje nego što bi trebalo. To znači da ima sve više ljudi koji ne mogu da žive samo od jednog posla pa imaju više poslova ili primaju državnu pomoć. Mnogi građani smatraju da bi firme trebalo da ih plaćaju toliko da svako može da preživi od osmočasovnog radnog vremena.

„Preduzeća bi trebalo da razmisle o tome da li žele da rizikuju društveni mir, a samim tim i svoj ugled pouzdanog izvoznika i dobavljača“, kaže SPD-ov kandidat za kancelara Štajnbrik.

Nove reforme?

Upozorenja su jasna, međutim, predsjednik BDI Grilo tvrdi da se više pravde bez ekonomskog uspjeha ne može postići. Zato moraju da se sprovedu nove strukturne reforme. Ako se ne bude ulagalo u područja obrazovanja, infrastrukture i razvoja, ekonomski rast u Njemačkoj značajno će se smanjiti. Zato Grilo naglašava: „Njemačka je uzor u Evropi. Tako možemo da nastavimo samo ako postavimo dobre smjernice!“

Autorke: Sabine Kinkartz / Tihana Lohinski

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić