1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ekonomija u BiH u "slobodnom padu"

27. decembar 2011

Stručnjaci su prije godinu dana dali prognoze da bi u 2011. moglo doći do blagog ekonomskog oporavka u BiH. No, BiH nema budžet, raskinut je aranžman sa MMF-om tako da je u 2012. upitno finansiranje institucija u BiH.

https://p.dw.com/p/13ZUR
Foto: picture-alliance/dpa

Od događaja koji su u ekonomsko-socijalnom smislu obilježili 2011. godinu izdvajamo štrajkove poljoprivrednika u Federaciji BiH i željezničara u RS te proteste socijalno ugroženih kategorija širom zemlje. Ekonomisti najavljuju da će 2012. godina biti još gora, jer investicija nema ni na vidiku.

Svetlana Cenic Wirtschaftsexpertin
Ekonomista Svetlana CenićFoto: DW

I pored optimističnih najava krajem prošle godine, situacija u ekonomskom smislu u ovoj godini bila je manje - više katastrofalna. Nakon povučenih nekoliko tranši kredita od Međunarodnog monetarnog fonda, ova međunarodna finansijska institucija obustavila je isplatu daljih sredstava, jer BiH nije dobila Savjet ministara koji je glavni pregovarač sa MMF-om. Međutim, milioni koji su do sredine godine pristizali u BiH, a koji su uglavnom krpili rupe u budžetima, doći će na naplatu naredne godine, što će biti pogubno za ionako slab ekonomski sistem BiH. Ekonomista Svetlana Cenić kaže da se vlast zaduživala i da je na sceni bio pad privredne aktivnosti: «Bila je to katastrofa, gde je vlast kupovala vreme, zadužujući se i dalje, za privredu nije ništa učinjeno, a zabilježen je i pad standarda. Vidite kakve su cene, sve vam je onda jasno kakva je ekonomska politika na sceni».

Pored toga što 14 mjeseci nema dogovora u vezi sa formiranjem državne vlade, dogovora nije bilo ni oko budžeta. Četiri puta Savjet ministara je donosio odluku o privremenom finansiranju, što prema zakonu više ne može činiti. Ostaje dakle ili dogovor oko budžeta ili krah finansijskog sistema. Političari iz Federacije BiH tražili su povećanje budžeta dok u RS na to ne pristaju pod izgovorom da BiH nema para za povećanje javne potrošnje.

Protesti širom BiH

Logo IMF Internationaler Währungsfond
Međunarodni monetarni fond

Loše stanje u finansijskom sektoru vodilo je u protekloj godini do masovnih protesta. Na leđima entitetskih budžeta su socijalne kategorije koje se očigledno ne mogu finansirati bez novca MMF-a ili nekih drugih međunarodnih institucija. Zbog takvog su stanja poljoprivrednici u Federaciji BiH u avgustu blokirali granične prelaze tražeći da se sredstva umjesto u javnu potrošnju preusmjere u poljopoprivredu: «Vidite ove silne traktore, ovo je sve kupljeno. Za ovo su ljudi digli kredite, ovo će banke doći, uzeti i prodavati to bagatelno. Ovim ljudima ništa neće preostati nego da se vješaju ili da nekoga ubiju», kaže Adem Šahinović, poljoprivredink iz Bosanske Krupe.

Nisu mirovali ni u Republici Sprpskoj. Iako se vlast u ovom entitetu već okitila perjanicom boljeg i naprednijeg entiteta, stanje na terenu je ipak drugačije. Zbog štrajka željezničara privreda RS, koja je ionako na koljenima, pretrpjela je štete od nekoliko miliona maraka. Kako sada stvari stoje, zbog paralelnih veza u sistemu niko neće odgovarati, a kompanije poput Arcelor Mitala koji je najviše bio pogođen štrajkom neće tražiti nadoknadu milionske štete. Opozicija u RS navodi da je za stanje u Željeznicama, koje su u gubitku preko 20 miliona maraka, kriva upravo sadašnja vlast koja je najavljivala imaginarne projekte: «Niko ne pita danas gdje je pruga između Modriče i Broda, gdje su bombasitično najavljivani projekti zajedničkih ulaganja sa Dženeral elektrikom oko brzih vozova. Imamo Željeznice u ogromnom gubitku i pored subvencija i grantova Vlade», kaže lider Demokratske partije Dragan Čavić.

Zbog novog Zakona o socijalnoj zaštiti na ulice Banjaluke su ljetos izašla lica sa invaliditetom, tražeći povećanje naknade za tuđu njegu i pomoć: «Sada po novom zakonu dobijaš 160 maraka, ali ako si nepokretan i u krevetu. Znači ja i moj brat, ovaj tu što je u kolicima, spadamo u drugu grupu. To je 80 maraka. Šta se sa tim može», rekla je tokom protesta jedna od nezadovoljnih korisnika invalidnine.

Pročitajte na sljedećoj stranici: Sindikalci izlaze na ulice

Sindikalci izlaze na ulice

Konvertible Mark Bosnien Herzegowina Währung
Konvertibilna marka je od 22. juna 1998. zvanična valuta u BiH

Pored toga, štrajkovali su radnici Feroelektra kojima plata kasni nekoliko mjeseci, a početkom godine prekinuta je i proizvodnja u zavidovićkoj Krivaji. 800 radnika trenutno je na minimalcu, a fabrika je pod stečajem iako predstavnici fabrike navodno imaju ugovorenih poslova i za narednu godinu. Ismet Bajramović, predsjednik Saveza sindikata BiH kaže da je 2011. godina bila katastrofalna za radnike: «2010. smo govorili da će 2011. biti daleko gora, a sada govorimo da će 2012. biti gora. Što znači da ćemo morati poduzimati radikalnije mjere, a to su protesti. Ne pokazuju mnogo efekta, ali moramo naći koje vrste protesta imaju najbolji efekat».

Evro i franak tresli BiH

SNB Schweizer Nationalbank
Evro i švajcarski franakFoto: picture-alliance/dpa

Ono što je potreslo finansijski sektor je stanje u evrozoni koje je psihološki uticalo i na finansijski sistem u BiH. Blaga podrhtavanja, međutim, do sada nisu imala značajne posljednice po stabilnost konvertibilne marke koja je vezana za evro. Građane bi, kaže ekonomista Svetlana Cenić, više trebalo da brine smanjenje kreditnog rejtinga BiH koja je stavljena pod negativan nadzor. To će za posljedicu imati povećanje kamatnih stopa na postojeće kredite: «Koju god valutu da uzmete biće skuplji krediti, biće skuplje pare», ističe Cenić.

Vrtoglavi rast švajcarskog franka odrazio se i na kredite u BiH koji su vezani za ovu valutu. Građani su ogorčeni najavljivali tužbe prema bankama tražeći izmjene zakona: «Ako se donese zakon kojim se obustavlja vezivanje za švajcarski franak banke neće biti na gubtiku jer će svakako dobijati povrat novca u markama i evrima», kaže Dženana Hadžimahmutović iz udruženja žiranata BiH.

BiH ovu godinu u ekonomskom smislu završava sa preko pola miliona nezaposlenih na zavodima za zapošljavanje, bez budžeta neophodnog za izmirenje svih tekućih obaveza, bez aramžmana sa MMF-om...Naredna 2012. godina, tvrde ekonomisti biće još gora, prvenstveno zbog činjenice da na naplatu dolaze rate kredita za MMF, a pitanje je na koji će se način izmirivati ti dugovi. Strukture budžeta su takve da se štampaju obveznice i trezorski zapisi kako bi se ispoštovali uslovi za eventualno novu tranšu sa MMF-om. U svakom slučaju bez najavljenih ozbiljnih investicija izvjesno je da će i 2012. za građane BiH biti veoma loša.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. ured.: Senad Tanović