Ekonomija po etničkom ključu

„Neue Zürcher Zeitung“ u tekstu pod naslovom "Privreda prema etničkim kriterijima" piše:

„U etnički podijeljenoj Bosni i Hercegovini država gotovo da i ne raspolaže sa kompetencijama i ovlastima. Zagovarači tržišne privrede u BiH već godinama plediraju na jačanje centralnih ingerencija države. Razlog: Nakon rata u Bosni i Herceggovini, zemlji je 1995. godine, Daytonskim mirovnim sporazumom, nametnut disfunkcionalni ustav koji pruža visoku autonomiju etnički definiranim dijelovima BiH tako da je zajednička država postala aparat bez bilo kakve moći i mogućnosti da zemlju usmjeri ka zajedničkoj privredi. BiH na državnom nivou nema uopšte ministarstava za privredu, poljoprivredu, energiju ili industriju. Sve te oblasti su prepuštene entitetima. Jedino postoji ministarstvo za trgovinu koje ionako nema nikakvu političku težinu“, piše list „Neue Zürcher Zeitung“.

Etničke podijeljenosti sa apsurdnim posljedicama

Naglašavajući da nema nikakve kooperacije na državnom nivou, list također navodi da su 'protivljenjem nadležnih u Republici Srpskoj praktično propali svi dosadašnji pokušaji da država dobije najmanji stepen mjera ekonomskih ovlaštenja…' Postojeće etničke podijeljenosti su ogledaju i u poduzetničkom sektoru – i to često sa apsurdnim posljedicama. Tako naprimjer u oblasti energetike u BiH postoje tri javne firme: jedna za Srbe, druga za Bošnjake i treća za Hrvate. Kvazihrvatska firma sa sjedištem u Mostaru pri tom proizvodi nedovoljno električne energije i mora da uvozi struju iz inostranstva što uopšte nije potrebno, jer druge dvije firme u BiH imaju dovoljno struje. No, u Mostaru se radije struja kupuje u inostranstvu nego od neke domaće elektroprivrede, koja je povezana sa 'pogrešnom' etničkom grupom. Slična je situacija i u oblasti telekomunikacija gdje postoje Telekom Srpske, zatim BH Telekom i HT Mostar“, navodi list „Neue Zürcher Zeitung“.

Ko se prijavi kao Bosanac, taj je prokockao karijeru

Novine također ukazuju i na besmislenu politiku zapošljavanja. Za dobijanje posla je mnogo važnije kojem narodu neko pripada, nego kakve ima kvalifikacije…

„To posebno važi za poslove na državnom nivou. Ko se na nekom od tih konkursa ne prijavi kao Bošnjak, Srbin ili Hrvat, nego jednostavno kao Bosanac, taj je već proigrao svoju karijeru”. List dalje ukazuje na to da se “podijeljena privreda u zemlji ogleda i u privrednoj krizi. Tako je Međunarodni monetarni fond de facto morao da uveže dva odvojena paketa pomoći: jedan za Republiku Srpsku i drugi za Federaciju. To je još više povećalo međusobne animozitete. Jedan entitet je ispunio uslove MMF-a, drugi nije, što je uticalo na to da se odloži isplata kreditnih tranši za oba entiteta, piše, pored ostalog, list “Neue Zürcher Zeitung”.

Priredio Senad Tanović

Odg. urednica: Jasmina Rose