1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Ekonomičnijim trošenjem državnog novca do blagostanja

Da li država, ekonomičnim trošenjem novca iz budžeta može podstaći privredu na razvoj? Odgovor je da. Ukoliko se novac iz državnih kasa troši pametno i svrsishodno.

default

Sjedište Svjetske banke u Washingtonu

Do ove spoznaje, ekonomski eksperti došli su poredbom situacije u zemljama poput Gruzije, Armenije, Bugarske i Rumunije sa zemljama, koje posljednjih godina bilježe veliki privredni rast kao što su Tajland, Čile, Južna Koreja, Vijetnam, Uganda, Španija i Irska. Na njih bi se, smatraju eksperti u studiji Svjetske banke, mogle ugledati zemlje istočne i jugoistočne Evrope.

Cheryl Gray je voditeljica odjeljenja Svjetske banke za borbu protiv siromaštva i privredne tokove u Evropi i srednjoj Aziji. Njeno iskustvo sa zemljama ovog regiona je:

„Ove zemlje pokazuju sklonost da gledaju samo na svoje susjede ali ne i da bace pogled van regiona. Oči Albanije uprte su u Hrvatski ili Srbiju iako ove zemlje nisu najbolji primjer za nju. Albanija bi recimo trebala da pogleda šta se radi u Tajlandu.“

Tek na drugi pogled ovdje postoje sličnosti. Ali važno je učiti na dobrom primjeru. Utvrditi, u šta se novac može najbolje utrošiti, koji se akcenti moraju staviti, na šta se mora paziti. Jedan dio Svjetske banke bavi se izdacima u javnom sektoru, dakle za infrastrukturu, obrazovanje, zdravstveni sistem i zbrinjavanje starih i onemoćalih ljudi. Svako, kaže Cheryl Gray, voli da ima dobre ceste, dobre dalekovode i slično. Tu su zemlje istočne i jugositočne Evrope, nakon sloma komunizma, imale dobru startnu poziciju. Ali sada infrastruktura ne odgovora njihovim potrebama, a u budžetu je premalo para da bi se, primjera radi, napravio moderniji dalekovod. I tu je upravo bitno da se sa državnim novcem veoma pažljivo raspolaže, kaže Cheryl Gray i dodaje:

„Potrebno je dogovoriti primjerene cijene struje, kako bi se pokrili svi troškovi, moraju se uvesti takse i spriječiti gubitak struje, koji nastaje prilikom njenog transporta do potrošača.“

To zvuči jednostavno, ali predstavlja zaokret od 360 stepeni u odnosu na socijalističku praksu i način razmišljanja. Ali se novčano - itekako isplati.

Drugi sektor na kojem treba raditi je obrazovanje. Tako recimo učenici u Južnoj Koreji na medjunarodnom planu dobijaju veoma dobre ocjene. Umjesto uštedom na način da u jednom razredu smjestite 40 učenika, postoje drugi načini. Tako se na primjer, pokazuje studija Svjetske banke, može poboljšati odnos izmedju učitelja i učenika. Cheryl Gray:

„Bugarska je primjer, gdje je broj nastavnika ostao isti, iako je broj učenika dramatično opao, dakle mogli bi se formirati i manji razredi.“

Tu bi se recimo Bugarska mogla ugledati na Čile. Ova zemlja je privatizirala dio obrazovnog sektora. Učenici dobijaju upisnice, koje mogu upotrijebiti kako za državne tako i za privatne škole. Država investira puno u osnovno obrazovanje, koje je temelj za akademsko obrazovanje, koje se opet finansira privatno.

Kada je u pitanju sektor zdravstva, problem zemalja istočne i jugoistočne Evrope je puno bolnica i doktora ali svi imaju male plate. Dugi boravci u bolnicama su česti a to jako opterećuje državne kase. Charyl Gray:

„Postoji velika nesrazmjera izmedju para koje se izdvajaju za zdravstvo u učinka. Ne postoji efikasan sistem. Ali stanje zdravlja stanovništva jedne zemlje direktno je povezano sa ekonomijom, jer za bolesne zdravstveni fondovi moraju izdvajati puno para.“

To znači, što zdravije stanovništvo, to bolja privredna situacija. Recept bi mogao biti : manje bolnica, manje doktora, ali bolja i efikasnija usluga i zadovoljni i dobro plaćeni zdravstveni radnici. U socijalističkim sistemima svako je imao posao i penziju, u koju je mogao da ode i veoma rano. I to je to veliki trošak za državu. Stoga studija Evropske Unije pokazuje put zemljama istočne i jugoistočne Evrope ali i centralne Azije kako da pronadju efikasnije načine za raspodjelu državnog novca, kako bi ostvarile povećanje privrednog rasta i blagostanja.