1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Ekološka hrana: Šansa za BiH

U Sarajevu je otvoren prvi "Gastro-eko festival". Iz raznih krajeva BiH su stigli proizvođači zdrave hrane koji tvrde: Voda i ovakva hrana su resursi od neprocjenjive vrijednosti za Bosnu i Hercegovinu.

default

Medenjak u obliku BiH

Gastro - Fest Sarajevo

Festival je mamac, kako za izlagače, tako i za posjetioce

„Kako je krenulo, svi ćemo na kraju preći na heljdu,“ kaže jedan stari Sarajlija dok kuša palačinke od heljde, sa medom i orasima. „Šta fali heljdi? Jeli su je naši stari, pa su živjeli duže nego mi,“ kaže Emina Latifović, koja već deset godina uzgaja heljdu na eko-farmi, ili u fabrici zdrave hrane na Ivan planini. Cilj ovog festivala je da se građanima i gostima Sarajeva predstavi bogato kulturno naslijeđe i etnička raznolikost Bosne i Hercegovine, uz tradicionalna jela, pića i delicije, muziku, plesove i originalne rukotvorine iz cijele zemlje.

Nema konzervansa, nema aditiva...

Crepes Buchweizen

Palačinke od heljde

Od ranog jutra, u centru Sarajeva, razapinjani su šatori i montirani štandovi, na koje su onda poslagani redovi teglica i kutijica sa dragocjenim prerađevinama od meda, ljekovitog bilja i žitarica, u bezbroj divnih kombinacija. Zemira Šahić prži palačinke od heljde koje se jedu tu, na otvorenom. Pitam je kako se prave. „Vrlo jednostavno,“ kaže Zemira. „Kao i obične, ali su ove zdravije i ukusnije. Za dvije porcije: u zdjelu se stavi jedna šolja (za bijelu kafu), brašna od heljde i ista takva šolja običnog brašna. Doda se jedno jaje, po jedna šolja (za crnu kafu), slatkog mlijeka i isto toliko vode. Smjesu je najbolje umutiti mikserom, jer ne smije biti grudvica. Smjesa mora biti tekuća, kao za obične palačinke. Ako imate vremena, neka se smjesa malo 'odmori', oko pola sata. Prže se na vrlo malo ulja i to sa obje strane. Nadjev može biti sladak ili slan, ali nekako najbolje pašu med i orasi,“ kaže Zemira.

Volkstracht Bosnien

Članica KUD-a "Harauzi" iz Vareša.

Na susjednom štandu odjednom je velika gužva. Ibrahim Jukan iz Gračanice, posjetiocima Gastro-eko festa nudi svoj poznati proizvod, carski keks, na degustaciju. „Uzmite slobodno, bez šećera je. Svi su naši proizvodi zaslađeni samo domaćim pekmezom od jabuka. Nema konzervansa, nema aditiva,“ kaže Jukan, dok se oko njega gužva povećava. „Ja sam veliki pristalica prirodne, zdrave hrane, znači hrane bez pesticida i svega onoga što čovjeku može samo da šteti. Desetak godina se bavi moja porodica proizvodnjom hrane iz organskog uzgoja. Svi proizvodi, a ima ih osamnaest, napravljeni su od četiri vrste žitarica. Osim na bh. plasiramo ih i na hrvatsko tržište,“ kaže Jukan i dodaje da je Gastro-eko fest odlična prilika da se mali proizvođači sretnu, razmijene iskustva i predstave svoj proizvodni program.

Hrana sa sevdahom

Iz velikog šatora, Samira Katica Arnautović, iz tima koji je organizovao ovu manifestaciju, zadovoljno posmatra kako se festival odvija. „Ovu smo manifestaciju organizovali na zhtjev građana i posvetili je našoj gastro-kulturi, zdravom načinu života, zdravoj ishrani i očuvanju tradicionalnih vrijednosti našeg podneblja. Vidite da na plakatu uz naslov "Gastro eko-fest", stoji i podnaslov 'hrana sa sevdahom', a to znači da će biti i tradicionalne pjesme u izvođenju KUD-a „Harauzi“ iz Vareša. Oni su pripremili pjesme i igre naroda Bosne i Hercegovine,“ kaže Samira.

Ipak, Sarajevom se još uvijek širi zanosni miris ćevapa što, htjeli mi to priznati ili ne, spada u ono što zovemo brzom hranom. „Čini mi se da se svijest naših građana mijenja kada je riječ o načinu ishrane. Ljudi postaju svjesni da će biti onoliko zdravi, koliko je zdrava hrana koju unose u organizam,“ kaže Samira Katica Arnautović i dodaje da će biti posebno zanimljivo vidjeti kulinarski performans „Bosanski lonac“ – Šta sadrži i kako se spravlja tradicionalno bh. jelo? „To je naše specifično jelo koje na neki način sugeriše i sastav Bosne i Hercegovine. Natrpaš svega i dobiješ ukusno jelo, ili imaš najljepšu zemlju na svijetu.“

"Šta sve uvozimo?"

Katarina Djurovic

Katarina Đurović sa rakijom koja "liječi sve"

Većina posjetilaca Gastro-eko festa kupuje, mada ima i onih koji samo razgledaju. „Evo, kupila sam gotovu smjesu za heljdine palačinke, Jukanovu hranu 'Triti papa' i med.“, kaže Mirsada Spahić i dodaje da je ljuta što se u Bosni i Hercegovini više ne koriste prirodni resursi za proizvodnju zdrave hrane. „Pogledajte šta mi sve uvozimo! To nije hrana, nego otrov. Ja se strašno bojim pesticida i genetski modificaranog voća i povrća,“ kaže. „Da li znate odakle dolazi voće i povrće koje kupujete na pijaci?“, pitam. „To ne znam, niti me zanima. Sve imam u svojoj bašti i svom voćnjaku. Uzgajam sve što može da uspijeva u ovom podneblju, mrkvu, celer, peršun, luk, raštiku, tikvice, krastavice...i to sve na mojih 350 kvadrata.“ „A gdje živite?“ „U selu Kijevu kod Trnova,“ kaže Mirsada.

Neven i med "liječe sve"

Zvjezdana Stuhlik

Zvjezdana Stuhlik, nekada "češka Bosanka", danas samo Čehinja.

Na jednom štandu primjećujem medenjak u obliku BiH. Patriotizam zaista čini čuda. Košta samo 2 KM. Katarina Đurović iz Rudog, mi nudi da popijem 'nešto' i da pogađam. „Rakija sa nekom biljkom, ali kojom? Možda sa klekom?“ „Nije,“ kaže Katarina. „To je Calendula Officinalis, ili neven. Bavim se plantažnim uzgojem organski certificiranog nevena, a vi znate kako je on zdrav. Naročito kod opekotina, kada ubrzava epitelizaciju kože.“

Idem do štanda sa medom. Tamo je vrlo živo. „Ja sam Zvjezdana Stuhlik, Čehinja, iako živim u Sarajevu preko pedeset godina.“, kaže simpatična gospođa sa srebrenom kosom. „Pa, vi ste onda, prava Bosanka,“ kažem. „Nisam, nisam. Od vas sam vidjela da se svrstavate u torove, pa sam se i ja vratila u moj tor i sada sam samo Čehinja.“, kaže Zvjezdana. „I, kako vam je tamo?“ „Pa, da ti kažem, možda bolje nego vama.“, kaže Čehinja. „Kupujete, ili samo razgledate?“ „Hoću da kupim med. To je namirnica broj 1.“ „Jeste li zato dugovjeki?“ „Moguće je. To se postiže jednim lijepim, urednim životom.“, kaže Zvjezdana i dodaje: „Sad jedem ono što imam i što si mogu priuštiti, ali uvijek mora biti meda i gljiva.“

Voda i hrana mogu biti izvor zarade za BiH

Arnes Popovac

Arnes Popovac: Vlasti nemaju sluha za mogućnosti eko-ishrane.

Arnes Popovac ima plasteničku proizvodnju rikule i vlasca. „Treba manje uvoziti, a više proizvoditi domaću hranu. Upravo osnivam udruženje poljoprivrednika 'Novi Grad', preko kojeg ćemo se boriti za te ciljeve, mada će to ličiti na borbu sa vjetrenjačama, jer nemamo ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou. Vlast bi, konačno, u ovoj zemlji, morala da shvati da su voda i proizvodnja domaće hrane, naši neprocjenjivi resursi.“, kaže Arnes.

Gastro-eko fest u Sarajevu traje četiri dana i osim u hrani iz organskog uzgoja, posjetioci će moći da uživaju i u degustaciji tradicionalnih jela i izložbama kulinarskih specijaliteta najboljih sarajevskih kuhara. Bosna i Hercegovina je mjesto gdje se tradicionalno prepliću različita jela domaće i svjetske kuhinje i mjesto stoljetnog susretanja različitih tradicija i kultura, a Gastro-eko fest je prilika da se to bogatstvo pokaže na jednostavan i pristupačan način.

Autor: Ljiljana Pirolić

Odg. urednik: Azer Slanjankić

Preporuka redakcije