1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ekološko gospodarstvo kao pokretač rasta?

6. maj 2013

U Europskoj uniji je više od 26 milijuna ljudi bez posla, a izgledno je da će taj broj i dalje rasti. Nova radna mjesta nastaju samo ako se poboljša konjunktura. Može li tome pridonijeti ekološko gospodarstvo?

https://p.dw.com/p/18Stc
Foto: picture alliance / Paul Mayall

Politički zahtjevi su jasno formulirani. Više energije iz obnovljivih izvora, veća energetska učinkovitost, manje izlučivanja ugljičnog dioksida, više tehnologije koja manje zagađuje okoliš. Već godinama europski predsjednici država i vlada u svojim planovima imaju zaštitu klime. To je mamutski projekt s izuzetno velikim potencijalom investicija i rasta.

Ali, zelena revolucija nikako da počne, zacijelo i zato što je Europa na brojnim područjima u krizi, kako kaže Jörg Zeuner, glavni ekonomist državne banke za obnovu KfW (Kreditanstalt für Wiederaufbau). "Imamo deficit potražnje, u Europi se previše štedi. Imamo problem financiranja jer je financijski sektor u previranjima, imamo nesigurnost planiranja jer se u brojnim zemljama provode reforme poreznih sustava i sustava reguliranja."

Zgrada "The Crystal" u Londonu u kojoj je Siemens upotrijebio sva dostignuća "zelene ekonomije"
Zgrada "The Crystal" u Londonu u kojoj je Siemens upotrijebio sva dostignuća "zelene ekonomije"Foto: Siemens

Gubi li Europa priključak?

To su loše pretpostavke za velike investicije. A tehnologija za bolju zaštitu klime i prilagodbu klimatskim promjenama velikim dijelom već postoji i čeka na primjenu, kako kaže direktor za održivost u tehnološkom koncernu Siemensu Kersten-Karl Barth. "Postoji već 70 posto tehnologije koju trebamo da bismo postigli smanjenje izlučivanja ugljičnog dioksida planirano do 2030." Naravno, na tom području tehnološke inovacije se mora i dalje intenzivno investirati i istraživati, kako bi se držao korak s konkurencijom. "Takozvana zelena ekonomija (green economy) je natjecanje i mi jednostavno moramo biti među pobjednicima, inače ćemo se suočiti s problemom", kaže Barth.

Siemens je svoj "zeleni portfolio" od 2008. znatno povećao. Područje obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i tehnologija za zaštitu okoliša u međuvremenu predstavlja 42 posto ukupne ponude. Pogled na tržišta kapitala pokazuje da investitori intenzivno traže poslovne modele koji obećavaju uspjeh, kaže Barth. "Novac je tu, on samo čeka da bude investiran."

Najvažnija sigurnost planiranja

Velika prepreka je sigurnost investicija, dakle pitanje što će se dugoročno dogoditi s novcem. "Govorimo o održivim investicijama, investicijama u infrastrukturu, u gradove, u vlakove, transportne putove, energetski sektor, u industriju. To su održive, dugoročne investicije, čija sigurnost mora biti zajamčena zakonskim okvirnim uvjetima."

A stočarstvo?
A stočarstvo?Foto: imago stock&people

A ti okvirni uvjeti u Europskoj uniji su još puni rupa, kritizira Barth. Što ovaj Siemensov menadžer misli pokazuje pogled na europsku trgovinu emisijskim certifikatima. Cijene za certifikate koji daju pravo izlučivanja ugljičnog dioksida su pale tako nisko da se poduzećima uopće više ne isplati investirati u tehnologije koje bolje štite okoliš. Pa ipak je Europski parlament sredinom travnja neočekivano glasovao protiv privremenog povlačenja CO2-certifikata s tržišta. Time je cijena certifikata trebala biti povećana.

Jasna pravila igre

Drugi primjer su subvencije. Investitor se mora moći pouzdati u to u kojem iznosu i koliko dugo će neka država poticati primjerice proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kaže Matthias Zöllner iz Europske investicijske banke EIB. "Poticaji su djelomice osjetno smanjeni, djelomice i za prošlo razdoblje, kao u Španjolskoj, a to je brojne projekte gurnulo u probleme."

S druge strane, ne može se donijeti odluka o poticajima koja će vječno vrijediti. "Tu se mora paziti da se od početka jasno definiraju pravila igre i da se postave jasni rokovi, kad će revizije biti moguće i pod kojim uvjetima", naglašava Zöllner.

Europska investicijska banka potiče čitav niz projekata na području ekološkog gospodarstva. Vrlo je važno, obzirom na krizu, da se novac uzme u ruke anticiklički i investira, smatra Zöllner. Nakon povećanja temeljnoga kapitala EIB može u iduće tri godine dati kredite u visini od 60 milijardi eura. Obzirom da Investicijska banka u pravilu financira trećinu projekta, investicijski obujam bi mogao iznositi oko 180 milijarda eura.

Koliko dugo će biti subvencionirana solarna tehnika?
Koliko dugo će biti subvencionirana solarna tehnika?Foto: picture alliance / empics

Zeleni rast, stare zapreke

"Kad se govori o zelenom rastu važno je da se stvarno dugoročno radi na istraživanjima i inovacijama", kaže Zöllner. Nije dovoljno zamijeniti elektrane na ugljen elektranama na vjetar, to ima previše kratkoročni učinak. "Potrebno je postići transformaciju gospodarstva, koja će se odraziti i na druge sektore i voditi većim investicijama i u drugim sektorima."

Od politike Zöllner očekuje da okvirne pravne uvjete i novčane poticaje postavi tako da budu stvorene mogućnosti za izgradnju ekološkoga gospodarstva. Ali važno je također u Europi ukloniti stare investicijske prepreke, koje nemaju nikakve veze s ekologijom, kaže Zöllner. Iluzija je vjerovati da će se prepreke kao što su zastarjela infrastruktura, nužne reforme tržišta rada ili birokratske prepreke same od sebe riješiti zato što se investira u ekološka poduzeća, upozorava Zöllner.

Autori: Sabine Kinkartz/Anto Janković

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić