1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EK: Prvo godišnje izvješće o rastu i zapošljavanju

Danas su predsjednik Jose Manuel Barroso i potpredsjednik Günter Verheugen predstavili prvo izvješće godišnje Europske komisije (EK) o napretku na području gospodarskog rasta i zapošljavanja

Predsjednik Europske komisije Barroso

Predsjednik Europske komisije Barroso

“Vjerujemo da su Europska Unija i zemlje članice učinile znatan posao u posljednjih godinu dana, ali da budem jasan, to nije dovoljno. Nalazimo sada na pravom putu, možemo nastaviti, ali pred nama je još dugi put. Dakle, nastavimo, ali vrijeme je da ubacimo u veću brzinu”, izjavio je predsjednik Barroso koji je danas predstavio prvo izvješće napretka na kojem su na 200 stranice službenici i stručnjaci Europske komisije procjenili reformske planove zemalja članica. Prošle jeseni 25 zemalja članica je dogovorilo da u iduće tri godine Bruxellesu dostave svoje nacionalne programe reformi.

Ovo izvješće za Barrosa je vrlo važno, jer njime želi oživiti ono što je ostalo od Lisabonskog procesa, a to je da Europska Unija poduzme sve kako bi povečala svoj gospodarski rast i stvorila nova radna mjesta. Prvotni plan 2000. godine pod predsjednikom Prodijem bio je da Europska Unija do 2010. godine postane najkonkurentniji prostor na svijetu. Tada je Prodi očekivao stvaranje 30 milijuna novih radnih mjesta. No Europa nije postala snažnija već slabija, u proteklih pet godina gospodarstvo je raslo u prosjeku za 1,9% u odnosu na SAD sa 2,7%. Prihodi po glavi stanovnika u SAD-u su za 40% veći od euopskog prosjeka, a za 20% je veća i produktivnost građana u SAD-u u odnosu na građane u Europskoj Uniji.

Najveću slabost Lisabonskog procesa možda najbolje je opisao potpredsjednik Europske komisije Günter Verheugen koji je kazao kako Komisijina strategija godine 2000. imala previše prioriteta što je značilo da uopće nije imala prioritete i osim toga nije bilo jasnih upravljačkih struktura i konkretne odgovornosti”.

Veća podrška malim i srednjim poduzećima

Stoga je predsjednik Barroso danas predstavio tri zaključka: “Prvo, Europa ne treba gledati daleko oko sebe kada je riječ o povećanju gospodarskog rasta, jer nacionalni programi zemalja članica nude mnoge dobre ideje. Drugo, napredak je još uvijek neujednačen. Svaki nacionalni program ima svoje slabosti. Sve to vodi do treće i najvažnije točke, a to je da nitko ne posjeduje monopol mudrosti. Treba prekinuti rasprave postoji li ovaj ili onaj model za reforme. Debatiranje oduzima dragocijeno vrijeme potrebno za poduzimanje akcija i postizanja rezultata”, kazao je Barroso. No pitanje glasi, što učiniti. Barroso poziva da se s riječi prijeđe na djela. Zemlje članice trebaju usvojiti ono što je najbolje u programima, a za to je potrebna i politička volja, poručuje Barroso. On je naveo i nekoliko konkretnih primjera: Članice bi uskoro trebale izdvajati 2% bruto nacionalnog proizvoda za obrazovanje. Osim toga Barroso predlaže osnivanje Europskog instituta za tehnologiju kao i nove incijative za pružanje veće potpore za mala i srednja poduzetništva primjerice otvaranjem do 2007. godine u svakoj zemlji članici takozvani one-stop shop za buduće poduzetnike.

Idući koraci

Izvješće Europske komisije podastrijet će se Europskom vijeću na proljetnom sastanku na vrhu, gdje će Komisija od Europskog vijeća tražiti da zemlje članice donesu potrebne odluke. Komisija će surađivati sa članicama u naporima da se provedu nacionalni planovi reforme te na koji način poboljšati zajedničke instrumente kojima bi se povečao gospodarski rast i zapošljavanje.

Poslovni ljudi u zemljama članicama vrlo su kritični prema lisabonskom procesu, a prema najnovijim istraživanjima 80% gospodarskih komora smatra da će predstavljeni nacionali planovi zemalja članica donijeti samo neznatna poboljšanja gospodarskog rasta. Najveća očekivanja među poslovnim ljudima su u Francuskoj, Mađarskoj i na Cipru, dok u Njemačkoj i Švedskoj ne očekuju nikakav poticaj za gospodarski rast.