1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Egipat - razlozi za optimizam postoje

Egipatska stvarnost ne izgleda baš bajno: dvije sukobljene strane, mrtvi, ranjeni i tisuće uhićenih. Pa ipak, dugoročno gledano, postoji razlog za optimizam i nadu. U Egiptu bi ipak mogli zavladati mir i stabilnost.

Posljednje godine su u Egiptu bile izuzetno burne. Početkom 2011. godine, zemljom je zavladala revolucija Arapskog proljeća, nešto kasnije srušen je Mubarak koji je Egiptom vladao 30 godina. Na prvim slobodnim izborima pobijedila je stranka Muslimanska braća i na čelo Egipta je došao predsjednik Mursi. U vojnom puču kojeg je podržavao veliki dio stanovništva Mursi je srušen s vlasti i uhićen. Od početka revolucije do danas događale su se mnogobrojne demonstracije i nemiri u kojima je na stotine ljudi izgubilo život. Posljednji veći događaj bio je kada je prijelazna vlada uklonila kamp s prosvjednicima, simpatizerima stranke Muslimanska braća. Posljedica su bile ponovno stotine mrtvih i dvije sada žestoko sukobljene strane. Na zadnji poziv Muslimanske braće na prosvjed pod nazivom “Petak odluke” odazvalo se neočekivano malo ljudi.

Ägypten Kairo am 30. August 2013

Kairo u plamenu - slike koje su obišle svijet

I što sad? Kako dalje, koja sudbina očekuje zemlju na Nilu? Ima li nade i opravdanih razloga za optimizam?

Kako će se vojni moćnici ponašati ubuduće?

“Mnogo toga govori u prilog tome da bi uz pomoć vojske i snaga sigurnosti Egipat mogao postati stabilnom zemljom”, kaže politolog Hamadi El-Aouni iz Berlina. Njegova kolegica Cilja Harders, politologica sa Slobodnog sveučlišta u Berlinu, dodaje kako većina stanovnika u Egiptu, nakon toliko brutalnih mjeseci i nemira, čezne upravo za stabilnošću. “Osim toga, ovako žestoko i brutalno kako se vojska trenutno odnosi prema islamistima, neće moći djelovati vječno. A kada i druge političke snage u zemlji shvate da se pritisak i represije u svakom trenutku mogu okrenuti i protiv njih, neće još dugo podržavati liniju kakvu trenutno zastupa vojska”, kaže Harders. Ona dodaje da su vojsci preostala još tri mjeseca da ispuni svoje obećanje – da u zemlju uvede stabilnosti i sigurnost.

Što će biti s Muslimanskom braćom?

Ägypten Mohammed Mursi

Bivši egipatski predsjednik Mursi

“Muslimanska braća više nisu u stanju mobilizirati veliki broj ljudi. To se jasno moglo vidjeti na slabom odazivu na posljednji prosvjed. Njihovo vodstvo se djelomično nalazi u zatvorima, a oni koji su ostali gube sve više na značaju. Čak ni u džamijama Muslimanska braća više nisu toliko utjecajna”, kaže Hamadi El-Aouni.

Cilja Harders navodi kako su represije i javne kampanje protiv Muslimanske braće dovele do toga da se mnogi njihovi pristaše u međuvremenu osjećaju nesigurnima po pitanju jesu li uopće odabrali pravu stranku. Prema njezinom mišljenju, Muslimanskoj braći je preostalo nekoliko mogućnosti. “Prva je da se povuku i djeluju onako kako su djelovali u godinama tijekom Mubarakove diktature. Na to su navikli, to ne bi bilo ništa novo. Druga je mogućnost da se nakon kraće pauze ponovno pojave i pokušaju još intenzivnije mobilizirati mase. Ovoga puta primjenjujući nasilje ali i da sami računaju s nasiljem koje će vojska uperiti protiv njih. Treća bi mogućnost bila najnegativnija i najlošija – da se raspadnu na manje dijelove od kojih će se neki radikalizirati. To bi za Egipat bilo opasnije od toga da ponovno dođu na vlast”, analizira Harders.

Što na sve kaže narod?

Cilja Harders je i sama neko vrijeme živjela u Egiptu. Prema njezinom mišljenju, Egipćani čeznu za mirom. Trenutno ovdje vlada jedna vrsta otpora prema svemu i svima. Neki imaju povjerenja u vojsku i vjeruju kako bi ona čak mogla biti u stanju napisati neki korisni Ustav. Drugi pak smatraju mogućim da se nastavi „tranzicijski put prema demokraciji i slobodi“, dok neki drže da bi se ovi procesi mogli nastaviti, budu li Muslimanska braća zadržana po strani.

Što će dakle budućnost donijeti Egiptu?

Prema mišljenju politologa El-Aounija, mnogo toga ide u prilog tome da bi Egiptom ipak mogao zavladati mir. „Situacija će se polako stabilizirati. Srednjoročno gledano, Egiptu bi ipak moglo poći za rukom pokrenuti proces demokratizacije. Do sada se vlasti zbog nesigurne situacije u zemlji nisu mogle početi baviti svojim stvarnim zadaćama – a to su prije svega gospodarstvo i socijalna pitanja. A kada im to pođe za rukom, tada bi to moglo značiti svojevrsno ponovno rođenje jedne nove, primjerne demokratske zemlje. Egipat bi mogao postati primjerom „nove arapske stvarnosti“, navodi on.

Tourismus in Ägypten Kairo

Dok ne zavladaju mir i stabilnost, u Egipat neće dolaziti turisti. A upravo njih ta zemlja treba.

No, osim gospodarskog problema i neriješenih socijalnih pitanja, prema mišljenju Cilje Harders, egipatska vlada bi se trebala suočiti prije svega s jednim drugim gorućim problemom. „A to je pitanje religije – koju ulogu bi ona smjela igrati u javnom životu Egipta. Odgovor na ovo pitanje moraju zajednički donijeti sve političke snage u zemlji. Toliko dugo dok se to ne riješi, u Egiptu će i dalje vladati nestabilnost. To se može djelomično riješiti nasiljem, no primjena nasilja uvijek stvara novo nasilje“, kaže Harders. S time u svezi ona navodi i pitanje pomirenja, pogotovo kada su u pitanju vojska i Muslimanska braća. „Naime, ne može ih se sve jednostavno uhititi i zatvoriti u zatvore. To dugoročno gledano ne može biti dobro“, zaključuje Cilja Harders.

Autori: Hendrik Heinze / Željka Telišman

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić