1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Edinova ljekarska priča u Njemačkoj

Ljekarski kadar na nivou BiH i dalje je deficitaran. Veliki broj bh. medicinskih radnika svoju budućnost vidi u inostranstvu. Dr. Edinu Kalesiću iz Brčkog, neurologu u klinici u Weidenu, san se ostvario.

U Njemačkoj je trenutno pet posto stanovništva starije od 79 godina. Procjenjuje se da će se ovaj broj do 2060. godine povećati na oko 13 posto. Što je stanovništvo starije, to je veća i potreba za njegovom zdravstvenom zaštitom, a samim tim i ljekarima. Prema navodima stručnjaka, Njemačkoj će do 2030. godine nedostajati oko 110.000 ljekara.

Njemačka ljekarska komora navodi da se broj stranih ljekara u Njemačkoj u proteklih nekoliko godina povećao za više od 11 posto i trenutno iznosi blizu 35.000. Jedan od njih je i dr. Edin Kalesić iz Brčkog. Dr. Kalesić je od prije nekoliko mjeseci neurolog u klinici u Weidenu koja zapošljava 1.800 radnika i koja godišnje pregleda blizu 70.000 pacijenata.

“Svako ko želi naučiti raditi svoj posao treba doći u Njemačku. Svako ko teži samo ka novcu, onda ne treba dolaziti. Ako ćeš u Njemačkoj vrijedno raditi bićeš i prihvaćen. Međutim, ako si došao da radiš onoliko koliko si radio u BiH, i da zarađuješ platu koju si sebi zamislio, onda ste na pogrešnom mjestu”, kaže dr. Kalesić i dodaje: “Pauzu isključivo pravim u vrijeme predviđeno za pauzu. Ovdje nema ispijanja kafa van pauze. Često pauzu, koja inače traje pola sata, skratim na 15 minuta jer moram obaviti zadate poslove”, kaže dr. Kalesić.

Edinova izbjeglička priča

Dr. Kalesić na radnom mjestu

Dr. Kalesić na radnom mjestu

Dr. Edin Kalesić je sa roditeljima, inače medicinskim radnicima, početkom rata napustio Brčko i sigurnost potražio u Hrvatskoj. Tamo je u izbjeglištvu završio drugi, treći i četvrti razred. Izbjeglički život Kalesići nastavljaju u Njemačkoj. Edin peti razred počinje u Njemačkoj sa, kako kaže, nikakvim poznavanjem njemačkog jezika. “Jedina riječ koju sam znao bila je 'Auf Wiedersehen', što u prevodi znači 'doviđenja'”, kaže Kalesić. Ipak, upornost se isplatila i Edin na kraju petog razreda biva proglašen za najboljeg učenika u razredu.

Nakon završenog osmog razreda, Edinovi roditelji se odlučuju vratiti u BiH. “Odlučili su se vratiti jer u Njemačkoj nisu mogli raditi svoj posao”, kaže Edin. Po povratku u Brčko on upisuje gimnaziju, a kasnije fakultet u Tuzli.

Budućnost van granica BiH

Dr. Kalesić je nekoliko mjeseci radio u bolnici u Brčkom i bio gostujući profesor u Srednjoj medicinskoj školi u Brčkom. Ipak, za vrlo kratko vrijeme je uvidio da za njega i njegovu dalju karijeru nema mjesta u BiH.

“U Bosni se politika umiješala u sve oblasti. Tako je i u zdrastvu. Posao se ne može dobiti tek tako. Da bi radili u bolnici morate imati jake veze ili političku pozadinu”, navodi dr. Kalesić. On kaže da u Njemačkoj, bar što se tiče klinike u kojoj trenutno mjesečno radi između 170 i 230 sati, može napredovati u skladu sa zalaganjem i znanjem. “Ovdje ti je dopuštena veća odgovornost. Ovdje se daleko više konsultuješ sa specijalistom nego u BiH. U Bosni si ipak neko ko će više trčkarati uokolo”, kaže Kalesić.

Dr. Kalesić je svjestan da su i BiH potrebni ljekari i stručno medicinsko osoblje. Svima koji se ipak odluče da bolje sutra potraže u Njemačkoj preporučuje tri stvari: da nauče njemački jezik, da nauče njemački jezik i da nauče njemački jezik. “Bez njemačkog jezika su vam ruke vezane. Nijemci vas dosta drugačije gledaju ako govorite njemački. Osim toga je lakša i komunikacija sa pacijentima. Manja je vjerovatnoća da će te napraviti grešku”, kaže dr. Kalesić.

Prva njemačka savezna zemlja koja je uvela tzv. jezički test za ljekare iz inostranstva je Rheinland-Pfalz. Medicinari iz inostranstva u okviru jezičkih provjera pored ostalog vode razgovor sa pacijentima i moraju napisati ljekarski izvještaj u kojem navode dijagnozu i terapiju koju preporučuju. Blizu 50 posto medicinara u prvom pokušaju ne uspije položiti taj test.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu