1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

E-mail - rudnik zlata za špijune

Kome pišem e-mailove, ko mi odgovara na njih, preko kojih servera? Onaj ko želi, može lako to da sazna. Ključ za to su takozvani meta-podaci u zaglavlju poruka.

Dok surfate po internetui ne slutite da se vaši podaci vjerno prikupljaju sa raznih strana. Naprimjer, ako posjetite neku stranicu u želji da kupite kauč, nedjeljama nakon toga u uglu vašeg ekrana će se otvarati prozorčići s ponudama raznih proizvođača namještaja. Za to su odgovorni takozvani tracking-cookies, mali programi koji se ugnijezde u vaš internet browser i skupljaju podatke o vašem surfanju. Tracking funkcija je sigurno interesantna za marketing, ali obavještajne službe zanima nešto drugo.

Skrivene informacije

Google o svakom svom korisniku pravi dosije

Google o svakom svom korisniku pravi "dosije"

Riječ je o takozvanim meta-podacima. To su informacije koje se isporučuju u pozadini nekih internet sadržaja. Kod digitalnih fotografija to je naprimjer podatak o fotoaparatu kojim je napravljena, datumu, rezoluciji, a ukoliko je fotoaparat opremljen GPS-om i podaci o mjestu gdje je slika nastala.

Za obavještajce su posebno zanimljivi meta-podaci u e-mail porukama. Ko je kome i kada pisao poruku? Ti podaci nalaze se u zaglavlju svakog maila: pošiljalac, adresa, vrijeme i server preko kojeg je išla poruka.

NSA yourself

Obavještajna agencija NSA koristi program Prism za analizu prikupljenih podataka

Obavještajna agencija NSA koristi program "Prism" za analizu prikupljenih podataka

Eksperti MIT-instituta u Masačusetsu željeli su saznati koliko se može otkriti o internet korisniku ako se prate njegovi mailovi. Na njihovoj stranici "NSA yourself" oni pružaju svakome priliku da vide koji se podaci o njima mogu sakupiti na osnovu mailova koje šalju i dobijaju.

Tako se lako može otkriti koliko često se komunicira s nekom drugom osobom. To donosi opasnost da se neko nađe u viziru obavještajaca samo zato što je sumnjiva neka osoba koju poznaje. To može da se desi uprkos tome što obavještajci nisu pročitali sadržaj ni jedne jedine razmijenjene poruke.

Usisivači podataka

Najkasnije nakon slučaja odbjeglog obavještajca Edwarda Snowdena neki su sebi počeli da postavljaju razna pitanja. Mnogi su prvo govorili: "Nema veze, ionako nemam šta da krijem."

Ekspert za kompjutere Jorg Brunsmann objašnjava proceduru koja se odvija. On kaže kako su prvo na djelu "usisivači podataka" koji prikupljaju informacije iz mreže. Informacije se potom pročešljavaju kroz određene programe. Sav taj posao automatski obavljaju mašine. Te mašine mogu onda doći do podatka da je, naprimjer, izvijesna gospođa Müller sa Osamom bin Ladenom u dvije godine razmijenila 30 mailova. Bin Laden je odavno mrtav, ali je gospođa Müller automatski sumnjiva.

Mogu li se meta-podaci šifrovati?

Već od pojave prvih e-mail poruka postoje i programi koji mogu da ih šifruju. Međutim, ti programi mogu da šifruju sadržaj poruke, ali ne i meta-podatke.

Socijalne mreže odaju brojne detalje o našim životima

Socijalne mreže odaju brojne detalje o našim životima

Jörg Brunsmann objašnjava i zašto: "Ako, recimo, na pismo napišete šifrovanu adresu, kako će poštar da zna kome da ga ubaci u sanduče?"

Jedna od mogućnosti za čuvanje e-mail korespondencije u tajnosti je korištenje takozvanog darkneta. Informacije u darknetu se razmjenjuju prikriveno.

Jedna od takvih mreža je TOR. Ona radi sa serverima na raznim lokacijama i oni stalno mijenjaju svoje IP-adrese, tako da je teško ući u trag korisnicima te mreže.

Tragovi u internetu

Podatke o sebi, svojim navikama i slobodnim aktivnostima odaju i korisnici socijalnih mreža kao što su Facebook i Twitter. Ove mreže mogu te podatke da proslijede i drugima. To čine i brojni appovi, mali programi za mobitele, koji ponekad odaju više podataka o svom korisniku nego što bi on htio.

Mnogi eksperti stoga pozivaju korisnike interneta da dobro razmisle o tome šta postavljaju u mrežu. Ipak, za one koje žele da zaštite informacije o sebi, meta-podaci još uvijek predstavljaju najveći izazov.

Autori: Silke Wünsch/Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić