1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Dvojno državljanstvo kao sklonište na Balkanu

Slučaj Branimira Glavaša je opet pokazao kako mnoge osobe s dvojnim državljanstvom izbjegavaju ruku pravde odlaskom u susjednu zemlju. Neue Zürcher Zeitung navodi da je ovo tipično za zemlje Zapadnog Balkana.

Vlasti bi najradije da svi imaju samo jednu putovnicu

Vlasti bi najradije da svi imaju samo jednu putovnicu

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) navodi poimence da je problem bijega osoba s dvojnim državljanstvom prije svega očit u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. "Sve su to zemlje proizašle iz Jugoslavije, a koje između sebe nemaju bilateralnih ili regionalnih sporazuma za izručenje osumnjičenih, optuženih ili osuđenih osoba. Brojka osoba, koje su na ovaj način pobjegle, je doduše nepoznata. No, u slučaju Bosne i Hercegovine, domaće vlasti navode da se od 282 osuđenih koji su u bijegu, njih 109 pomoću druge putovnice nalazi u Hrvatskoj, a 111 u Srbiji," piše u svome subotnjem (15.08.2009.) izdanju Neue Zürcher Zeitung.

EU ne tolerira neslaganje oko dvojnog državljanstva

List dalje piše da Glavaš nije jedini te se u članku pod naslovom "Dvojno državljanstvo kao sklonište na Balkanu" osvrće i na jedan od najpoznatijih slučajeva - onoga Ante Jelavića. On je 2005. u

Glavaš sretno iskoristio činjenicu da je podrijetlom iz Hercegovine

Glavaš sretno iskoristio činjenicu da je podrijetlom iz Hercegovine

Sarajevu osuđen na deset godina zatvora te je pokušao izbjeći uhićenje time što je s hrvatskom putovnicom pribjegao u Hrvatsku. Navodeći ove slučajeve, NZZ ističe da je od svih navedenih zemalja najsloženija situacija u BiH, gdje "pripadnici srpskog i hrvatskog naroda s relativno malim naporom mogu dobiti putovnicu iz Srbije, odnosno iz Hrvatske."

Međutim, u međuvremenu su i vlasti zemalja Zapadnog Balkana uvidjeli da ne može više tako te da "bježanju od pravde, pomoću dvojnog državljanstva, treba stati u kraj. Na kraju krajeva, ipak sve države Zapadnog Balkana imaju isti cilj članstva u EU, a unutar EU-a se ne toleriraju pravna ograničenja kad je riječ o izručenju počinitelja kaznenih djela. Za vlasti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini je slučaj Glavaš djelovao kao svojevrsno buđenje." Tako su u zadnje vrijeme napredovali bilateralni dogovori ove dvije zemlje, a u BiH postoji i namjera pokrenuti slične bilateralne razgovore sa Srbijom, navodi NZZ, ističući da, unatoč dobroj namjeri, konačne bilateralne sporazume o izručenju osoba s dvojnim državljanstvom ipak najvjerojatnije ne možemo uskoro očekivati.

Medvedjeva obećanja samo ritual

Kad je riječ o svjetskoj politici, novine njemačkog govornog područja se u svojim člancima i komentarima osvrću na susret njemačke kancelarke Angele Merkel i ruskog predsjednika

Angela Merkel i Dmitrij Medvedjev u Sočiju

Angela Merkel i Dmitrij Medvedjev u Sočiju

Dmitrija Medvedjeva. Dvoje državnika su se susreli u gradu Sočiju, ruskom ljetovalištu na obalama Crnog mora. "Bile su to uglavnom gospodarske teme," piše njemački dnevni listi Die Welt te nastavlja: "Kancelarka se izjasnila za to, da se trenutačna kriza može posmatrati i iskoristiti kao šansa za unaprjeđenje rusko-njemačkih ekonomskih odnosa. Potvrdila je svoju podršku za prodaju Opela koncernu Magna, u čemu bi udjela imala i ruska Sberbanka.

Kancelarka je na sastanku, osim toga, tematizirala i stanje ljudskih prava u Rusiji, i pozvala svoga domaćina da sve moguće učini da se razjasne ubojstva ruskih boraca za ljudska prava u Čečeniji. Nakon susreta, kancelarka je izjavila da joj je Medvedjev obećao da će se to i dogoditi. Ali u Rusiji na ovakve izjave ionako gledaju kao na neki ritual," piše Die Welt.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednik: Mehmed Smajić