1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Dvije godine nakon propadanja Lehmana - da li su banke nešto naučile?

Propadanjem američke investicijske banke Lehman Brothers 15. septembra 2008. finansijska kriza doživjela je svoj vrhunac. Kako bi se svijet spasio od bankrota, utrošeno je 15.000 milijardi eura!

Sjedište Lehman Brothersa u New Yorku

Sjedište Lehman Brothersa u New Yorku

Od propasti banke Lehman Brothers se političari i finansijski eksperti neumorno trude da uspostave novi red u ekonomskom svijetu. No postavlja se pitanje: dokle je sve to stiglo? Da li su same banke nešto naučile? "Sigurno da su banke naučile iz svojih grešaka. Ipak, to su samo lekcije koje se oslikavaju u unutarnjem menadžmentu, u strategiji svake banke zasebno. Propisi i pravni okvir još uvijek su u izradi, reformiraju se, a samo nekoliko stavki je do sada zakonom implementirano," kaže Udo Steffens, predsjednik Frankfurtske škole za finansije i menadžment.

Njemačka vlada je u augustu donijela takozvani "zakon restrukturacije", po kojem od 2011. godine banke moraju uplaćivati posebne poreze u jedan fond, kako bi, u slučaju ponovne krize postojale rezerve, a posljedice više ne bi morali snositi porezni obveznici. U najboljem slučaju tako bi se godišnje skupilo oko 1,3 milijardi eura. Samo poređenja radi - paket za spašavanje finansijera nekretnina Hypo Real Estate obuhvaća u međuvremnu 142 milijardi eura.

Pad vrijednosti dionica na frankfurtskoj burzi 15. septembra 2008.

Pad vrijednosti dionica na frankfurtskoj burzi 15. septembra 2008.

Superkontrolori

Na evropskom nivou najvećim uspjehom se smatra formiranje tri nova supervizorska ureda, koja od 2011. trebaju nadgledati banke, osiguravajuće kuće i berze. Drugim riječima, više se radi na kriznom menadžmentu nego na prevenciji. Cilj svih reformi bi, međutim, trebao biti da se sve učini kako se finansijska kriza sličnih razmjera ne bi ponovila.

Principi razumnog reguliranja tržišta i nisu tako komplikovani, tvrdi barem finansijski stručnjak i investitor Max Otte. Kao primjer navodi sopstveni kapital: "Njemačka banka trenutno posluje sa 1,5 procenata sopstvenog kapitala. Ako bi se međutim propisalo da banka mora raspolagati sa osam do devet procenata sopstvenog kapitala, špekulanti bi naravno bili primorani da ulažu više novca. Samim time, postali bi i oprezniji. Najvažnije stvar kapitalizma je kapital. A njega i bankovni akteri moraju imati dovoljno, inače bismo trenutno mogli govoriti o socijalizmu za banke."

Krediti bez podloge

Tako su kod američke banke Lehman Brothers naspram kapitalu od 20 milijardi dolara stajale obaveze u iznosu od 500 milijardi dolara. Stoga su šefovi i supervizori banaka iz 27 država u okviru takozvanog Bazelskog odbora u nedjelju donijeli odluku o pooštravanju pravila za kapital kojim banke moraju raspolagati.

Milijarde su nestale u trenutku

Milijarde su nestale u trenutku

Neophodnim za stabilizaciju finansijskog sistema Max Otte smatra i oporezivanje finansijskih transakcija. No za sada ovu vrstu poreza zagovaraju samo Njemačka i Francuska, dok se SAD, Velika Britanija i druge države oštro suprotstavljaju. Treći stub u prevenciji kriza trebala bi biti regulacija izvjesnih proizvoda ili poslovnih modela, prvenstveno derivata, koje Otte opisuje kao kazna za igre na sreću.

Za spor tok reformi na globalnom nivou, Otte okrivljuje snažan lobi banaka. I drugi stručnjak Udo Steffens sumnja da će doći do značajnijih promjena u sistemu: "Tržište se neće dati ubetonirati, nego će se uvijek tragati za novim rješenjima i inovacijama. Glavno pitanje će onda glasiti: Da li se tržištu i njegovim akterima smije dozvoliti da prouzrokuju sistematske krize u onoj mjeri kako smo to sada doživjeli?"

Autori: Zhang Dahong/Azra Avdagić

Odg. ur.: Z. Arbutina