1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dunja Mijatović: 'Dalje ruke od medija!'

Situacija po pitanju medijskih sloboda u regionu Zapadnog Balkana se ubrzano pogoršava. Borimo se protiv istih stvari protiv kojih smo se borili prije deset i 15 godina, ocjenjuje Dunja Mijatović u intervjuu za DW.

default

Dunja Mijatović

Dunja Mijatović, predstavnica OEBS-a za slobodu medija je jednom prilikom rekla da je ponekad oštra na riječima kada govori o medijskoj situaciji na Zapadnom Balkanu, ali da to čini 'jer se diplomatskim rječnikom teško šta može postići'. Takođe i da 'nezavisnost medija i slobodno izvještavanje predstavljaju svakodnevnu borbu'. Dunja Mijatović dobitnica je ovogodišnje Karlove medalje za evropske medije. Médaille Charlemagne' će joj biti uručena 30. aprila ove godine. Sa predstavnicom OEBS-a za slobodu medija razgovarali smo o trenutnoj medijskoj slici Zapadnog Balkana.

Deutsche Welle: Gospođo Mijatović, na Balkanu se uvijek iznova nalaze primjeri gušenja medijskih sloboda. Kako u tom smislu gledate na trenutno stanje na Balkanu?

Dunja Mijatović: Glavni problem koji preovladava širom Balkana je taj da region nije prevazišao nasljeđe prethodnog sistema. A pod tim podrazumijevam kontrolu medija.

Postoji mnogo pitanja o kojima stalno govorim: od prijetnji i napada, nekažnjavanja, preko uredničke i finansijske nezavisnosti javnih servisa i njihovih regulatornih tijela do implementacije medijskih zakona i transparentnosti vlasništva medija i njihovog finansiranja. Doduše, vidljivi su neki pozitivni koraci i moja kancelarija pokušava da se uključi na različite načine. Na primjer, mi smo pomogli otvaranju prvog Savjeta za štampu na prostou BJR Makedonije, takođe trenutno radimo na etičkom kodeksu sa ključnim medijskim kućama u Crnoj Gori. Takođe znam da postoje napori da se uspostavi mreža samoregulatornih tijela u Jugoistočnoj Evropi pod pokroviteljstvom Savjeta Evrope, a što bi prema mom mišljenju značajno doprinijelo poboljšanju kvaliteta samog novinarstva ali i novinarske solidarnosti u regionu. Radujem se realizaciji projekta.

Kao pozitivan razvoje se takođe može okarakterisati i formiranje nezavisne komisije koja će nadgledati istragu o ubistvima novinara. Ali, to još uvijek ne može da zamijeni odgovornost državnih institucija i prijeko potrebnu političku volju i napor da se ubice i nalogodavci ovih strašnih napada na medije privedu pravdi. Sigurnost novinara će uvijek biti prioritet naše organizacije; nažalost Zapadni Balkan nije imun na uznemiravanje, zastrašivanje pa čak i nasilne napade na novinare i njihovu imovinu.

Nedavno su iznijete optužbe na račun makedonske vlade da se više od 100 novinara svakodnevno prisluškuje. Postoji li neki sličan primjer u Evropi i može li Vaša organizacija zaštititi novinare u Makedoniji?

Mi smo izdali i javno saopštenje tim povodom, i glavna poruka je bila jasna: neprihvatljivo je da se novinari prisluškuju i nadziru. Takođe sam pozvala na brzu istragu u ovom slučaju.

Ovo nažalost nije prvi put da čujem da se novinari prisluškuju i to je jednostavno neprihvatljivo. Takvo narušavanje privatnosti krši novinarsko pravo na zaštitu izvora i vrlo efektno osujećuje svaki pokušaj bavljenja istraživačkim novinarstvom. U avgustu prošle godine sam pozdravila odluku Okružnog suda u Viljnusu, kada je nelegalnim proglasio prisluškivanje telefonskih razgovora deset bivših i sadašnjih saradnika Baltic News Service-a, jedne od najvećih novinskih agencija u Litvaniiji.

Nešto skorije, u januaru ove godine, sam izrazila zabrinutost zbog toga što je britanska tajna služba bez sudskog naloga prisvajala poštu i druga dokumenata novinara, pod maskom ovlašćenja koje im daje Uredba o istraživačkim ovlašćenjima (RIPA).

Ono što želim da kažem jeste to da nezakonito prisluškivanje ne bi trebalo da se događa, a ako se dogodi mora da bude procesuirano.

Proteklih godina ste dali više izjava u vezi s Makedonijom, susretali ste se s najvišim makedonskim zvaničnicima. Kakav je vaš utisak danas, poslije tih susreta? Da li vlasti u Makedoniji imaju volju i želju da omoguće razvoj nezavisnih i slobodnih medija u zemlji?

Naša organizacija je u konstantnom dijalogu s vlastima i u mnogim slučajevima smo dogovorili promjene koje bi omogućile jačanje medijskih sloboda u zemlji. Jedan od primjera je i novi medijski zakon na kojem su zajedno sa tamošnjim vlastima radili i naši eksperti, a većina naših ključnih komentara je uvrštena u sam zakon.

Druga pitanja su ostala po strani. Na primjer, bezbjednost novinara. Jer, iako

Tomislav Kezarovski

nije više u zatvoru, ostala je i dalje kriminalna prijava za njegove novinarske aktivnosti. A to je obeshrabrujuća poruka medijima. Mongo više treba da se uradi kako bi se poboljšala medijska situacija u zemlji.

Krajem godine smo u BiH imali slučaj „dva papka“ i pretres prostorija portala klix.ba, a nedavno bahatost Milorada Dodika, doduše po ko zna koji put, koji je komentarisao čak i izgled jedne novinarke. Kako vidite trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini?

Situacija po pitanju medijskih sloboda u BiH je sumorna. Postoje mnoga pitanja koja moraju pod hitno da se riješe. Trenutno postoji ogromna sumnja u održivost javnog emitera i sprovođenje digitalizacije. 3. aprila sam uputila pismo odgovornima da obezbijede efikasan sistem finansiranja što bi obezbijedilo i finansijsku i uredničku nezavisnot prije nego što se kompletan sistem uruši. Takođe sam pisala i o prelasku na digitalno emitovanje. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja regiona koja još uvijek nije pokrenula značajnije korake u smjeru digitalizacije. A to bi neke regione moglo da ostavi bez televizijskog signala kada se 17. juna bude prešlo na digitalno emitovanje. Nedavno je izdato i javno saopštenje koje se bavi ovim pitanjem.

Takođe sam pisala i Predsjedništvu BiH, 27. januara ove godine, i o ovoj temi ali i o porastu nasilja i prijetnji protiv medija i samih novinara; veliki broj tužbi za klevetu protiv medija, koje su pokrenuli neki viosko pozicionirani političari, kao i o funkcionisanju i nezavinsoti Regulatorne agencije za komunikacije (RAK). Nadam se da ću uskoro otići u zvaničnu posjetu u BiH i vidjeti na licu mjesta kako naša organizacija može da pomogne u ovim ali i pitanjima drugih medijskih sloboda u zemlji.

OSZE Dunja Mijatovic Medienbeauftragte

Dunja Mijatović

Evropski fond za Balkan je nedavno takođe predstavio izvještaj o stanju medijskih sloboda i integritetu medija na Balkanu. Smatra se da je sloboda medija u regionu u drastičnom padu. Poseban je osvrt na tri zemlje: Srbiju, BiH i Makedoniju. Kakva su Vaša iskustva?

Želim da kažem da generalni trend medijskih sloboda u regionu koji pokriva OEBS, uključujući i tri zemlje za koje me pitate, jeste da se situacija ubrzano pogoršava. To znači da se borimo protiv istih stvari protiv kojih smo se borili prije deset i 15 godina. Novinari su i dalje pod prijetnjom zbog onog što kažu ili o čemu pišu. Politički interesi i interesi vlade moraju da izađu iz medija, ili kako ja često imam običaj da kažem: dalje ruke od medija!

Šta Evropa konkretno može da učini po tom pitanju? Sve tri zemlje su na tzv. „evropskom putu“. Sloboda mišljenja i nezavisno novinarstvo je nešto što je temelj evropskog društva. Može li se s tim u vezi izvršiti uticaj na vlade pomenutih zemalja?

Evropska komisija ima veliku ulogu u regionu, a samim tim i ogromna ovlašćenja koja takođe uključuju i veći pritisak na zemlje da ispune standarde kada je riječ i o medisjkim slobodama. Međunarodna zajednica bi morala da djeluje snažnije, tražeći od zemalja da poštuju ljudska prava a prvenstveno slobodu medija. Ako to nije riješeno ne može da napreduje čitav region.

Međunarodne organizacije, uključujući i moju kancelariju, mogu pomoći na više načina u promovisanju medijskih sloboda i njihovom jačanju, i to radimo na dnevnoj bazi. Naši napori sežu u rasponu od promovisanja i obezbjeđivanja novinarske sigurnosti, asisitiranja na razvoju medisjkog pluralizma i slobode interneta do povezivanja novinara, predstavnika civilnog društva i vlade.

Linkovi