1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Dunav spaja Europu

Dunav protječe kroz deset država, počevši od južne Njemačke, pa do ušća u Crno more. Želja EU-a je da ta rijeka postane ujedinjujuća poveznica dunavske regije, u kojoj živi četvrtina europskog stanovništva.

Podunavski Nijemci, često zvani i podunavske Švabe (ili u pojedinim područjima u 20. st. "Folksdojčeri"), su u cijeloj jugoistočnoj Europi ljudima pojam već stoljećima. Naseljenici iz Njemačke su se u 17. stoljeću nastanili u Panonskoj nizini uzduž Dunava. Njihov dolazak je unaprijedio gospodarstvo, a oni su bili poveznica između njihove stare domovine i zemalja koje se nižu uz Dunav. Drugi svjetski rat i Željezna zavjesa su te zemlje uz Dunav odvojili jedne od drugih.

Srpska zastava na brodu na Dunavu

Samo deset posto transportnih puteva na Dunavu se uopće koristi

Posljedice te separacije se osjećaju do danas: samo deset posto vodenih transportnih puteva se uopće još koriste. Regionalna suradnja je na mnogim mjestima strana riječ. Zemlje susjedi poput Bugarske i Rumunjske više trguju s Njemačkom nego međusobno, zato što nedostaje prometnica, na primjer mostova preko Dunava, koji bi povezali dvije zemlje. Zemlje Podunavlja su suočene s problemima sa zaštitom okoliša, nesigurnom opskrbom energije, lošom infrastrukturom i nedostatnim perspektivama za mladu generaciju.

Nastaje jedno tržište stručne radne snage

Takozvana Dunavska strategija Europske unije bi trebala pomoći pri jačanju suradnje tih država uz Dunav. O dunavskoj regiji i Dunavskoj strategiji se raspravljalo na jednoj konferenciji u Regensburgu. Naglašeno je da su u fokusu Strategije projekti u svezi sa zaštitom okoliša, kulturom, znanošću, sigurnošću, energijom i prije svega ekonomijom. Radi se o osam EU zemalja: Bugarskoj, Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji, kao i zemljama koje još nisu EU članice: Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina.

Peter Friedrich

Peter Friedrich: primjena znanja sa sveučilišta u poduzećima regije

Godinu dana nakon što je Europsko vijeće donijelo Dunavsku strategiju su pokrenuti brojni projekti. Jedan od tih projekata je pokrenula i njemačka savezna pokrajina Baden-Württemberg, gdje Dunav kao rječica izvire i gdje danas živi gotovo 300.000 ljudi iz zemalja uzduž Dunava. Pored obrazovanja stručnjaka u upravi i izvoza dualnog školovanja stručne radne snage, zajedno sa sveučilištima u Slovačkoj, Srbiji i Rumunjskoj su osnovana četiri tehnološka centra. Njihov zadatak je znanje sa sveučilišta prenijeti u praksu u poduzećima u regiji. To je i u interesu Njemačke, smatra ministar za europske poslove u Baden-Württembergu, Peter Friedrich: "Moramo obrazovati stručnu snagu, zato što zbog samog demografskog razvoja naše zemlje nećemo biti u stanju da si osiguramo stručnjake koji su nam potrebni. Tu nastaje jedno tržište. Ne želimo organizirati odljev mozgova (engl. brain drain), nego želimo u tim zemljama zajedno obrazovati stručnjake."

Korupcija najveća prepreka za ulaganje njemačkih tvrtki

Za Dunavsku strategiju se ne izdvajaju dodatni novci iz EU fondova. Jer, sredstava ima već dovoljno. Ali mnoge zemlje jugoistočne Europe, prije svega Rumunjska, sporo koriste sredstva iz strukturnih fondova. Glavna prepreka: na mnogim mjestima loše organizirana uprava i troma birokracija. Korupcija unutar tih struktura je, prema viđenju srednje jakih njemačkih poduzeća, najveći problem za investicije njemačkih tvrtki u toj regiji.

Angela Merkel (CDU)

Merkel: marljive treba nagraditi

Dodatnih financijskih injekcija njemačke vlade za tu regiju se ne može očekivati, jasno je kazala kancelarka Merkel. Europa mora naučiti pridržavati se postignutih dogovora, za što Dunavska strategija može biti dobar primjer, kazala je Merkel i dodala: "Zato moramo dobro pogledati: što se to naumilo Dunavskom strategijom? Što je ispunjeno? I u Europi se mora naučiti da se oni, koji imaju najbolju kvotu ispunjavanja ciljeva, i nagrade. A oni, koji uvijek rade nešto drugo nego što su obećali, moraju i osjetiti da to ne može tako."

Potencijali gospodarskog rasta dunavskog područja

I dunavsko područje je osjetilo posljedice europske financijske krize. Zemlje uzduž te europske rijeke moraju naučiti efikasnije baratati s svojim resursima. Ključ toga leži u regionalnoj suradnji, smatra Johannes Hahn, EU povjerenik za regionalnu politiku.

Johannes Hahn

Johannes Hahn: dunavsko područje pruža dosta mogućnosti

Hahn ističe da je upravo zbog financijske krize u Europi sve više riječ o nužnosti gospodarskog rasta i stvaranju budućih radnih mjesta. "Stoga se upravo dunavsko područje mora staviti u fokus. Jer tu mogu nastati potencijali za gospodarski rast kroz usku suradnju od Baden-Württemberga do Moldavije."

Toj budućnosti međutim predstoji još dug put. Jer su još mnoge zemlje uzduž Dunava - među njima Srbije i Rumunjska - u samom vrhu liste država s najvećim brojem iseljenika u Europi. Tako da se to ovaj put odvija u obrnutom smjeru nego prije 300 godina - kad su Švabe doseljavale u Podunavlje.

Autorice: Verica Spasovska / Marina Martinović

Odgovorni urednik: mehmed Smajić