Dugine boje i prijetnje izdaleka

Zastave i zastavice, šareni bedževi, kostimi, sunce i osmijesi. Šesta Parada ponosa u Beogradu okupila je oko hiljadu ljudi koji su u karnevalskom stilu, pod zastavama duginih boja, prošetali od Cvetnog trga do Trga Republike s porukom da „šetaju za one koji ne mogu da im se pridruže", i to četvrti put bez incidenata, a prvi put uz prisustvo predsjednice Vlade Srbije.

Pod sloganom „Za promjenu" organizatori su poručili da se od 2001. godine mnogo toga promijenilo, ali ne i njihova želja da mijenjaju društvo. „Stvaramo društvo u kome nije važno što smo se rodili različiti, nego je važno da te različitosti njegujemo, društvo u kom smo svi jednaki pred zakonom, u kom se mržnja kažnjava, a ljubav slavi i društvo u kome ne voliš koga moraš, nego koga želiš“, poručila je s kamiona Jovana Prusina iz Inicijative mladih za ljudska prava.

Učesnici Prajda su u stilu narodnih izreka dodali i da se „na Prajd ne poziva, na Prajd se dolazi" i iskoristili priliku da demonstriraju život pripadnika LGBT populacije u Srbiji, krećući se sa povorkom u velikoj zatvorenoj kutiji s porukom „Naš život u četiri zida".

Dolaze i oni koji se bore za svoje prava, ali i oni koji žele da pokažu LGBT zajednici da nisu sami. „Dio agresije se iz fizičke pretvorio u verbalnu, gdje će se vremenom dogoditi ćutanje i preispitivanje, koje će na kraju dovesti do toga da se svi razumiju", dodaje optimistično jedan učesnik koji dolazi u znak podrške svojim LGBT prijateljima.

Parada ponosa je četvrti put održana bez većih incidenata, ali uz prisustvo jakih policijskih snaga. U okolnim ulicama bile su postavljene barikade, a policijski helikopter je nadlijetao Beograd. Privedena je jedna osoba, a grupa vjernika je organizovala i kontramiting kod Crkve Svetog Marka. „To sve pokazuje da kad ima volje da stane na put huliganima koji misle da je nasilje rješenje, država onda to i uradi. Mislim da je za promjenu u odnosu na prethodne godine kada je bilo nereda zaslužan spoljni faktor", kaže za DW novinar lista Danas Miloš Miljković koji godinama prati Paradu ponosa.

Prvi put s premijerkom

Da država ima volje tvrde i njeni predstavnici koji su došli na Paradu. Prvi put je sa učesnicima Prajda prošetala premijerka, a uz nju i nekoliko ministara i gradonačelnik Beograda. „Ljudi imaju pravo da šetaju i mi ćemo im to pravo obezbijediti", poručila je predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić.

Podršku Prajdu pružili su i predstavnici međunarodne zajednice. Ambasador Savezne Republike Njemačke u Srbiji Aksel Ditman na beogradsku Paradu ponosa dolazi treći put. „Stvari idu u dobrom pravcu, ali to je sve proces. Neophodan je dijalog i svi moramo da radimo na tome da sve manjine imaju jednaka prava i to je nešto što ima važno mjesto u procesu evrointegracija Srbije", rekao je Ditman za DW.

Međutim, ni Prajd nije zaustavio borbe u političkom spektru. Svega nekoliko predstavnika proevropske opozicije pridružilo se šetnji iako su mnogi dali deklarativnu podršku. „To je ista priča kao i sa unutrašnjim dijalogom – ako je Vučić pozvao na dijalog, onda mi ne učestvujemo u dijalogu. Ana Brnabić i ministri su na Paradi, onda mi nećemo doći. To je besmisleno, ali svašta je besmisleno u ovoj državi", komentariše novinar Miloš Miljković.

Iza kulisa sivo

Kad fanfare utihnu, međutim, ostaje ružna stvarnost da su još jednu Paradu pripadnici LGBT populacije dočekali kao jedna od najdiskiminisanijih grupa u Srbiji, što potvrđuju i međunarodnim izvještaji o stanju ljudskih prava, i da pred državu stavljaju gotovo identične zahtjeve kao i prošle godine – zakonsko regulisanje istopolnih brakova i pravnih posljedica promjene pola.

Kad se poslije Nedjelje ponosa policija povuče sa ulica, vraća se stari strah za sopstvenu bezbjednost. Prošle godine zabilježeno je 79 napada, a da se statistika ni ove godine ne smiješi nagovještavaju tri napada u mjesec dana na transrodne osobe. „U pojedinim slučajevima su napadači identifikovani, ali tu je neophodna mnogo veća saradnja policije, tužilaštva i sudova kako bi se vidio epilog", kaže za DW Milan Antonijević iz Komiteta pravnika za ljudska prava.

Samo tokom prenosa Parade ponosa na Fejsbuk stranici DW uklonjene su stotine komentara u kojima se homoseksualnost opisuje kao „bolest", a oni koji šetaju kao „ološ“ ili slično. Našlo se i desetak otvorenih prijetnji smrću s tim da komentatori ne mogu da se dogovore da li je bolje učesnike Prajda politi benzinom i zapaliti, svakome ispaliti po metak u čelo ili pak pustiti nekakvog bombaša samoubicu među njih.

Još uvijek nema razumijevanja ni za kažnjavanje govora mržnje, ni zločina iz mržnje, kaže Antonijević. „Ovdje se ne govori o visini kazne, već o izvjesnosti kažnjavanja onih koji učine zločin iz mržnje. Zajednica danas može da dobije pozitivnu poruku od Vlade Srbije, ali ta poruka mora da ide mnogo dublje ka drugim granama vlasti, jer nije taj zakon donijet da bi se zadovoljava međunarodna zajednica, već zbog pripadnika manjinske zajednice kako bi mogli na jednak način da ostvare svoja prava", dodaje Antonijević. Ističe da to ne treba da se vidi samo u Beogradu, već i u manjim sredinama u kojima se pripadnici LGBT populacije susreću s daleko većim problemima.