Duboka nesigurnost u BiH

"BiH – strah od rata“, naslov je teksta u Die Presse-u.

„Skoro svi razgovori sa ljudima u Sarajevu ovih dana završavaju se opaskom da bi u BiH moglo doći do novog rata. Doduše visoki predstavnik, Valentin Incko, pokušava ovakva upozorenja odbiti navodeći da su ona daleko od stvarnosti. Pa ipak već i to da se tokom vikenda morao upustiti u razgovor o ovim strahovanjima upućuje na promjenju raspoloženja u zemlji.

Pozadina ovih strahovanja je duboka nesigurnost prije svih bošnjačkog stanovništva. To je prouzrokovano politikom premijera RS Milorada Dodika i politikom EU. Diskusije unutar EU o zatvaranju Ureda visokog predstavnika i o povlačenju trupa EUFOR-a značajno su doprijenijele promjeni raspoloženja. Tu dolazi i prijedlog Europske komisije o viznom režimu za zemlje Zapadnog Balkana po kojima se predlaže liberalizacija viznog režima za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, ali ne i za BiH, Albaniju i Kosovo.

Milorad Dodik je pretprošle sedmice u Parlamentu zatražio anuliranje čitavog niza državnih zakona koje je od potpisivanja Dejtonskog sporazuma nametnuo visoki predstavnik. Dodik želi izaći iz zajedničkog elektro-energetskog sistema i energično se protivi ostanku stranih tužitelja u Sudu BiH koji su nadležni za slučajeve korupcije, a samim tim i za njega osobno.

Podrška srpskoj strani

Skupa sa srbijanskim ministrom vanjskih poslova Vukom Jeremićem Dodik je tokom vikenda ponovo zatražio ukidanje Ureda visokog predstavnika i povlačenje trupa EUFOR-a iz BiH. Upravo zbog tih zahtjeva je bošnjačko i hrvatsko stanovništvo u BiH zapanjeno planovima EU. U Sarajevu se to doživljava kao direktna podrška srpskoj strani. To bi moglo prozrokovati međunacionalne sukobe, strahuju i vojnici NATO-a u regionu.

Posljednjih dana je došlo do preokreta kada je riječ o viznom režimu. EU je morala primiti na znanje da je u Europskom parlamentu došlo do otpora prema njenim prijedlozima, jer bi planirana liberalizacija viznog režima za posljedicu imala to da bi prije svih Bošnjacima bila onemogućena sloboda putovanja bez viza.

Također je i Vijeće ministara BiH, glasovima i srpskih ministara, usvojilo četiri važna zakona za liberalizaciju viznog režima i istodobno najavilo početak izdavanja biometrijskih pasoša sredinom oktobra. Odluka o liberalizaciji viznog režima u Briselu bi trebala biti donesena u novembru. Pripadnici NATO-a u Sarajevu su u razgovoru za Die Presse rekli da će u novembru s obzirom na potencijalne konflikte vjerovatno biti produžen mandat EUFOR-a u BiH,“ piše Die Presse.

Članovi Crvenih beretki u spektakularnoj pljački

Spiegel piše o spektakularnoj pljački koja se desila krajem septembra u Štokholmu. Do pljačke je došlo kada je šest osoba iskočilo iz helikoptera, potom kroz prozor ušlo u terzor kompanije G4S, izazvalo niz eksplozija u zgradi, pokupilo novac i ponovo pobjeglo helikopterom. Švedska policija je osumnjičene u međuvremenu uhapsila, a među njiima ima i nekoliko osoba s prostora bivše Jugoslavije.

Još uvijek nije poznato koliko je novca tačno opljačkano. Prema nekim informacijama riječ je o najmanje 6,3 miliona eura, dok neke procjene govore i o 100 miliona eura.

Spiegel piše da se švedska policija tokom ove pljačke izblamirala, da su policijski službenici skrštenih ruku gledali kako se helikopter spušta na krov i kako nakon pljačke ponovo uzlijeće. Glasnogovornik policije je saopćio da su policajci čekali dolazak specijalnih jedinica. List također navodi da je srbijanska policija mjesec dana prije pljačke obavijestila švedske vlasti da je pljačka planirana uputivši u Štokholm imena, telefonske brojeve počinitelja, kao i informaciju o objektu koji se planira opljačkati. „Mi smo učinili sve što je bilo u našoj moći. Jedino smo još mogli sami otići u Švedsku i spriječiti pljačku,“ rekao je srbijanski šef policije Milorad Veljović.

„Među osumnjičenima su ,osim poznatog švedskog televizijskog producenta, i ozloglašeni kirminalci iz bivše Jugoslavije. Srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić potvrdio je su u pljačku bili uključeni članovi Crvenih beretki, srbijanske paramiltarne jedinice koja je učestvovala u teškim ratnim zločinima u Hrvatskoj i BiH. Jedan od njenih bivših vođa je osuđen za ubistvo srbijanskog premijera Zorana Đinđića. Napadnuta kompanija G4S je većinska vlasnica srpskog osiguravateljskog preduzeća Progard. Da li je to igralo ulogu u pljački za sada je nepoznato,“ piše Spiegel.

Autor: Zorica Ilić

Odg. urednik: Azer Slanjankić