1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Dužnička kriza zahvata i Balkan

Dužnička kriza iz Grčke, Španije i nekih drugih zemalja eurozone stigla je i na Balkan. Slabo razvijeni izvozni sektor ovih zemalja, itekako osjeti krizu svojih kupaca, pišu njemački listovi.

List Die Welt piše:

“U krizi čak i novi nosioci političkih funkcija više ne znaju šta da kažu. ´Ekonomska situacija u Hrvatskoj je ekstremno teška i postaće još teža´, priznao je ministar finansija Slavko Linić koji je sedam mjeseci na čelu ovog resora. Bruto društveni proizvod je u stalnom padu, stopa nezaposlenosti je u porastu. ‘Kako bi smo riješili naše probleme morali bi smo zapravo više trošiti, ali nemamo nikavog drugog izbora osim da štedimo', opisuje ovaj socijaldemokrata dilemu svoje države koja 2013. želi postati članicom EU.

Symbol Euro oder Drachme Parlamentswahl Krise Griechenland

Itlazak Grčke iz eurozone neće riješiti problem

Hrvatska nije jedina. Cijeli balkanski region trenutno je pogođen krizom. Jer, kada slaba tržišta EU na koja ove zemlje izvoze svoje proizvode zahvati kriza, ovaj region koji ionako kaska u razvoju, to posebno osjeti. Slabo razvijeni sektor izvoza jugoistočne Evrope osjeti naime svaki privredni pad svojih kupaca. Prema rezultatima analize koju je provela firma Economist Inteligence Unit,  Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Rumunija i Srbija su najviše patile zbog krize koja je izbila 2008. Uprkos blagom privrednom usponu, ove zemlje nisu dostigle nivo privrednog rasta koji je vladao prije izbijanja krize.

Da li je Slovenije naredni kandidat za pomoć?

Slabe stope privrednog rasta i smanjena industrijska proizvodnja

posebno se osjete na tržištu rada. U Srbiji je stopa nezaposlenosti između 2007. i 2011. porasla sa 14 na 24 odsto. U Makedoniji stopa nezaposlenosti u međuvremenu iznosi 33 odsto, na Kosovu čak 45 odsto.

Slowenien Generalstreik

Slovenci sve nezadovoljniji stanjem u zemlji

Od zaraznog virusa krize više nisu zaštićene ni nekadašnje uzorne zemlje. Slovenija je dugo važila kao primjer za ostale bratske zemlje na Balkanu. U međuvremenu je duboka bankarska kriza stigla i u ovu alpsku republiku. Nakon razantnog razvoja tržišta nekretnina i pristupa ove zemlje EU 2004., banke su olako dodjeljivale kredite. Sada ceh za krizu na tržištu nekretnina i takozvane propale kredite plaćaju poreski obveznici. Slovenija bi stoga mogla postati naredna država eurozone koja će željeti stati pod kišobran za spas eura“, piše list Die Welt.

Moguća lančana reakcija

O krizi u Grčkoj koja bi mogla izazvati lančanu reakciju piše i list Süddeutsche Zeitung:

Sarajewo

U BiH je zbog krize još više porasla stopa nezaposlenog stanovništva

„Zemlji je potrebno još više milijardi. Zbog toga se na sto refleksno stavlja navodno jedino moguće rješenje koje glasi: Grčka mora napustiti eurozonu. Onda se može odahnuti. Tako se misli ali tako neće biti. Jer, budućnost Grčke će se odlučiti u kontekstu cijele evropske dužničke krize. Postojaće jedan račun u kome će se odvagati ekonomski troškovi i politička cijena koju eurogrupa, a ponajviše Njemačka, trebaju platiti u slučaju izlaska Atine iz eurozone. Ukoliko bi Grčka bila izbačena iz eurozone, politički signal bi bio jasan. Monetarna unija se ne treba održati. Ko bi u tom trenutku vjerodostojno mogao obećati da nakon Grčke neće uslijediti Portugal, pa čak Španija i Italija? Grčki problemi su samo dio briga eurogrupe u Evropi. Istupanje ne bi riješilo probleme, ali bi pojačalo nepovjerenje. Ostale zemlje koje su u krizi bi to nepovjerenje odmah osjetile,“ piše list Sueddeutsche Zeitung.

Šta će doći poslije Asada

Borbe između vladinih trupa i pobunjenika u Siriji se nastavljaju nesmanjenom žestinom. Bomba koja je nedavno eksplodirala u centru moći oko predsjednika Bašara al Asada jasno je stavila do znanja da se bliži kraj vladajućem režimu. No šta će doći poslije toga.

Syrische Rebellen in der Nähe von Aleppo

Borbe između pobunjenika i Asadovih trupa postaju sve žešće

Komentator lista Tageszeitung piše:

„Za razliku od Libije gdje su nekoliko dana nakon ubistva Gadafija borbe prestale, u Siriji prijeti opasnost da padom Asada, građanski rat pređe u jednu novu, možda i krvaviju fazu. Bez obzira iz kojih razloga je prije godinu i pol dana počeo ustanak protiv diktature, danas je on prerastao u borbu koja nije samo borba za slobodu već i borba da se sunitska većina oslobodi alavitske manjine.

Čak i kada bi Asad bio ubijen, Alaviti će ostati, a sa njima i manjine poput kršćana, Drusa i Kurda. Borbe u Libanonu i ratovi u bivšoj Jugoslaviji su pokazali u kakav ubilački trajni konflikt ovakva konstalacija može odvesti. Već sada je jasno da Sirijci neći biti sami u stanju da uspostave mir. Neophodna je pomoć iz inostranstva koje je do sada više poticala nego kočilo rat. Saudijska Arabija, Katar, Kuvajt i Turska su na strani sunita, Iran, šiitska vlada u Iraku i Hezbolah u Libanonu, na strani Asada i samim tim šiitske manjine. S obzriom na trenutnu situaciju skoro je nevažno to da li će Vijeće sigurnosti UN-a produžiti mandat posmatračkoj misiji. Važna je samo široka međunarodna podrška za uspostavljanje prelazne vlade bez Asadovog klana. Ona bi bila jedini put da se ipak spriječi građanski rat“, piše list Tageszeitung.

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić 

Odgovorna urednica: Zorica Ilić