1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Dužnička kriza (ni)je riješena

U centru pažnje njemačke štampe su zaključci sa briselskog Samita lidera EU. Štampa uglavnom pohvalno komentira ulogu kancelarke Merkel.

default

Angela Merkel

List Maerkische Oderzeitung:

„Europski političari su nakon mjeseci negiranja i taktiziranja postali realni: Grčka ne može preživjeti bez reprogramiranja dugova. Osim toga ni veliki dio stanovništva EU više ne želi trpiti stanje u kojem uvijek samo porezne platiše trebaju spašavati euro. Neovisno od toga europski političari moraju usvojeno iskoristiti kako bi veoma ozbiljno razmislili o provođenju temeljitih reformi. Koliko nacionalnih država može biti u jedinstvenom monetarnom prostoru? Koliko ekonomska politika mora biti jedinstvena?.“

List Freie Presse konstatira:

„Ovaj Samit je kao nijedan ranije tako jasno naznačio sljedeće: Njemačka i Francuska određuju politiku 17 članica euro-zone. Pri tome se EU sastoji od 27 zemalja članica. Velike ekonomije, kao što su Poljska ili Velika Britanija, koje ne koriste euro, su samo još statisti ili žrtvena janjad.“

Psihološki važna poruka

Die Welt sada hvali često kritizirani krizni menadžment kancelarke Merkel:

„Hitna operacija bez provjere alergijskih reakcija može završiti smrtno. Ishitreno djelovanje može ponekad imati gore posljedice nego da se radije ne učini ništa. Angela Merkel je izvršila pritisak da se prije svega u formiranje zaštitnog fonda uključi Međunarodni monetarni fond i da se uključe banke prije nego se odluči o reprogramiranju duga. Ona se prije svega pobrinula za to da započnu reforme i tako financijskom svijetu dokažu ozbiljnost svojih postupaka. To je u psihološkom smislu bilo ekstremno važno.“

Belgien Brüssel EU-Gipfel Oktober 2011 FLASH-GALERIE

Ledena kancelarka

„Ledena kancelarka“ - ovako Schwaebische Zeitung opisuje Angelu Merkel:

„Merkelovoj je pošlo za rukom odvratiti Francusku od besmislenih ideja i obuzdati banke. Ona je razuvjerila Francuze kada je riječ o njihovim omiljenim idejama. A kada su se banke usprotivile da dobrovoljno smanje dug Grčkoj kancelarka je zaprijetila donošenjem zakona koji će ih na to prisiliti.“

Ekonomisti skeptični

Tageszeitung iz Berlina postavlja pitanje ko zna na koji način poluga, kišobran i milijarde trebaju spasiti euro? I odgovara: „Bez brige – vodeći političari također ne. I čak to i priznaju.“

Handelsblatt piše da su odluke sa Samita u Briselu među ekonomistima uglavnom primljene negativno. „I dalje nismo ubijeđeni da vidimo prekretnicu u dužničkoj krizi,“ rekao je za Handelsblatt jedan od šefova Commerzbanke, Joerg Kraemer. On kaže da nedostaju detalji o povećanju Fonda za stabilnost eura i da bi to moglo izazvati nesigurnost kod ulagača.

I Gustav Horn, direktor Instituta za ekonomska istraživanja razmišlja slično: „Riječ je o rizičnom koraku jer se povećanjem Fonda za stabilnost eura doduše povećava njegova snaga, ali isto tako se povećava i rizik za države“

Autorica: Zorica Ilić

Odg. urednik: Azer Slanjankić