1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Drugo lice Balkana

Njemački listovi danas ponovo pišu o stanju na Balkanu, ali i o pozivima da se zbog gušenja demonstracija na Tibetu bojkotuju predstojeće Olimpijske igre u Kini.

default

Nevladine organizacije razbijaju stereotipe balkanske politike

List Neue Zürcher Zeitung ovoga jutra donosi zanimljiv članak pod naslovom "Drugo lice Balkana".

Drugo lice Balkana su nevladine organizacije o kojima piše istoričar Rene Holenštajn (Rene Holenstein), prenosi ovaj list. Holenštajn pokušava da prenese sliku o Balkanu u kojem nevladine organizacije razbijaju stereotipe patrijarhalne politike i društva, te govore o temama koje nacionalistička politika gura u stranu. O tome Neue Zürcher Zeitung dalje piše: U Holenštajnovoj knjizi se navodi kako je odnos prema istoriji vrlo važan segmenat svih dijaloga koje vode nevladine organizacije. One pokušavaju da razbiju mit o višestoljetnjoj mržnji među narodima, ukazuju na primjere da je čak i u vrijeme rata bilo ljudi koji su se suprotstavili nacionalističkom ludilu, koji su djelovali humano. Holenštajn navodi primjer Svetlane Broz, Titove unuke, koja je sakupila priče o baš takvim ljudima. „Pogled unazad, u istoriju, je pogled i u budućnost“, kaže jedan od sagovornika autora, novinar Nebojša Popov. Popov smatra kako nema stabilnog mira bez kritičkog suočavanja s prošlošću. Upravo to ne postoji u današnjoj Srbiji, dodaje Biljana Kovačević Vučo koja upozorava da eksponenti Miloševićevog režima još uvijek kontrolišu kolektivno sjećanje. Zajednička crta svih Holenštajnovih sagovornika jeste velika skepsa prema radu međunarodne zajednice, ali i shvatanja da bez njene pomoći na Balkanu neće ni biti suočavanja s posljedicama rata, stoji u listu Neue Zürcher Zeitung.

U Njemačkoj štampi se danas dosta piše o pozivima na bojkot olimpijskih igara u Kini, zbog gušenja demonstracija na Tibetu. Jedan od takvih listova je i Frankfurter Rundschau, koji piše kako još postoje šanse za smirivanje sukoba.

Olimpijske igre bi mogle postati sredstvo političkog pritiska. Međunarodna zajednica mora jasno staviti do znanja da bi krvavo gušenje protesta na Tibetu završilo bojkotom olimpijade. Za Kinu bi to značilo više od gubitka obraza. U igri je dugoročno povjerenje svijeta u kinesku vladu. 1989. je vlada poslala tenkove na studente koji su izašli na demonstracije na Trg nebeskog mira u Pekingu. Svijet neće vladi Kine oprostiti još jedan masakr, piše Frankfurter Rundschau.

Ima i onih koji su protiv bojkota. Jedan od takvih listova je Süddeutsche Zeitung.

Niko ne želi da dođe do bojkota olimpijade. To ne bi bilo pošteno prema sportistima koji se žestoko pripremaju za takmičenja i sanjaju o medaljama. Bojkot bi bilo odustajanje od svega onoga pozitivnog što bi Olimpijske igre mogle donijeti Kini.

Piše list Süddeutsche Zeitung.