Drama na Kipru oko specijalnog poreza na bankovne uloge

Predsjednik Nikos Anastasiades sinoć se obratio naciji i tražio razumijevanje. “Postoje samo dvije alternative: slom kiparskog bankarskog sistema i stihijski bankrot države ili bolni ali kontrolisani krizni menadžment“, rekao je Anastasiades u Nikoziji. On je tražio od parlamenta da ne oklijeva i da pristane na paket pomoći.

Nije međutim sigurno da u parlamentu postoji većima za paket pomoći. Sporna je klauzula o uvođenju specijalnog poreza na uloge, po kojoj banke, odnosno ulagači moraju na sume do 100.000 uloženih eura platiti porez od 6,7 posto od te sume, a na više od 100.000 eura čak 9,9 posto. Od tog novca trebalo bi se prikupiti 5,8 milijardi eura. Mnogi parlamentarci su se odmah pobunili protiv ove klauzule, a sjednica parlamenta je sa nedjelje odgođena na ponedjeljak, a onda na utorak.

Njemačka se zalaže za zaštitu sitnih ulagača

Iako je Evropska Unija za paket spasa od 10 milijardi eura postavila uslov da se na uloge veće od 100.000 mora platiti specijalni porez kojim bi se sakupilo 5,8 milijardi eura, kiparska vlada tražila je i da na uloge manje od 100.000 uvede takse, odnosno specijalni porez od 6,7%. Tako su ministri finansija eurozone sa kiparskom vladom usaglasili odluku, koja je zbog posebnog oporezivanja malih ulagača, dovela da talasa nezadovoljstva. Protekle subote ulagači su masovno pohrili u banke, kako bi podigli svoje ušteđevine i sklonili ih na sigurno. Sada se vrše pregovori da se sume manje od 100.000 eura opterete specijalnim porezom od 3 posto, umjesto 6,7 posto a da se na sume veće od 100.000 eura mora plaćati specijalna taksa od 12,5. Glasanje parlamenta je predviđeno poslijepodne.

Iz političkih krugova u Nikoziji stiže informacija da kiparska vlada u posljednjem trenutku ipak želi rasteretiti sitne ulagače. Kiparski predsjednik Nikos Anastasiades predložio je i da se oni ulagači, koji su pogođeni ovom prinudnom mjerom, obeštete na taj način što će dobiti akcije. Akcije su pokrivene novcem, koji će biti dobijen budućom prodajom gasa. Sporno je što kiparska vlada želi sve građane uključiti u akciju spasavanja Kipra dok prema zakonima EU, ulozi sitnih ulagača, koji na računima imaju do 100.000 eura moraju biti zaštićeni. Investitori su zabrinuti da slučaj Kipra ne postane primjer i za druge prezadužene zemlje eurozone. Na Kipru je ogroman novac ruskih oligarha. Ruski predsjednik Putin upozorio je na opasnost uvođenja specijalnog poreza na uloge, rekavši da je to nefer, neprofesionalno i opasno.

Njemačka vlada se, kako je izjavio ministar finansija Wolfgang Schäuble, zauzela za zaštitu sitnih ulagača u kiparskim bankama. „Naša vlada je isto tako kao i Međunarodni monetarni fond u traženju rješenja ispoštovala princip sigurnosti uloga", rekao je Schäuble za njemačku televiziju. Ova klauzula predviđa zaštitu ušteđevina sitnih ulagača koji se odnose na sume do 100.000 eura. Njemački ministar finansija je rekao i da sada kiparska vlada mora svojim građanima da objasni zbog čega želi uzimati specijalnu taksu i od sitnih ulagača, dakle ulagača koji imaju manje od 100.000 eura u banci, jer njihovi ulozi bi morali biti sigurni.

Kancelarka Merkel je ideju o uvođenju poreza na velike uloge argumentovala činjenicom da je Kipar bio oaza utajivača novca, posebno ruskih oligarha, koji su u kiparskim bankama „parkirali“ milijarde eura. Trećina bankovnih računa na Kipru je u rukama stranih državljana, prije svega Rusa i Britanaca.

U utorak se očekuje masovno podizanje novca iz kiparskih banaka. U ponedjeljak banke ne rade, zato što je praznik. Građani mogu podići gotovinu ali transakcije novca više nisu moguće. To znači da je dio novca već zamrznut.

Autor: Jasmina Rose (ap, dpa, afp)

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić