1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Državni dugovi ugrožavaju svjetsku konjunkturu

Deficit u Irskom budžetu je 30 posto. Ovaj primjer pokazuje da su u Evropi i dalje prisutna zaduženja. U drugim industrijskim zemljama je situacija skoro ista. Posljedice će osjećati buduće generacije.

Evropa zabrinuta zbog dužničke krize Dablina

Evropa zabrinuta zbog dužničke krize Dablina

„Svjetska povijest je povijest zaduživanja. I sami Grci u antičko doba bili su vrlo zaduženi i živjeli su na račun drugih“, kaže Uwe Wagschal, ekonomski stručnjak sa Univerziteta u Freiburgu. Kriza zaduživanja često završava građanskim ratovima i propašću cijelih država. EU je, kako bi spriječila bankrot Grčke i zaštitila zajedničku valutu, izdvojila paket pomoći u iznosu od 750 milijardi eura. Ipak, time je samo kupljeno vrijeme. Vrijeme da zemlje, koje imaju veliki deficit, konsolidiraju svoje budžete.

I dok pokušaji smanjenja dugova još uvijek ne daju ubjedljive rezultate, dotle mjere štednje guše privredni rast. Tako će privreda u Grčkoj i Španjolskoj u ovoj godini ponovo pretrpjeti gubitke. Dvije druge problematične zemlje eurozone, Irska i Portugal, u najboljem slučaju će biti suočene sa stagnacijom.

Stari dugovi – novi krediti

Negativni efekti na privredni rast još dugo će pratiti ove zemlje. Ako se zadužene zemlje odluče smanjiti svoje dugove povećanjem poreza, time dolazi do ograničavanja konzuma, a začarani krug tako postaje sve veći. Inače, prilikom svih pokušaja konsolidacije jedva da dolazi do smanjenja dugova. Tu je zapravo riječ samo o usporavanju rasta. Stari dugovi se rješavaju uzimanjem novih kredita. No jedno je sigurno: Vlade neće moći uvijek dobijati kredite od Centralnih banaka bez kamata.

Buduće generacije će morati ruku dublje gurnuti u džep

Buduće generacije će morati ruku dublje gurnuti u džep

„Čim se samo donekle stabilizira stanje i povjerenje ljudi u budućnost bude malo veće, Centralne banke će relativno brzo, zbog straha od rastuće inflacije, podići kamate. A tada će naravno porasti i kamate na državne dugove,“ kaže Thomas Straubhaar, direktor Svjetskog ekonomskog instituta iz Hamburga.

„Na mladima..., dug ostaje“

Uwe Wagschal sa Univerziteta u Freiburgu smatra da se problem državnih dugova mora shvatiti ozbiljno kako se buduće generacije ne bi dodatno opterećivale: „Ono što se ovdje odvija je također jednostrana preraspodjela budućih poreznih opetećenja. To znači, da će se porezne obaveze akumulirari u budućnosti, dok današnje generacije žive iznad svojih mogućnosti.“

Za Europu će to s obzirom na starenje stanovništva biti posebno kritično. To znači da će sve više mladi ljudi morati finansirati socijalni sistem za sve starije stanovništvo.

Autor: Danhong Zhang/Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić