1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

„Država, mediji, policija“ u BiH

Pod ovim nazivom održana je javna debata u sarajevskom Mediacentru. Upadi policije u medije i privođenje novinara, stvarnost su bh. medijske scene. U izbornoj godini se postavlja pitanje: Da li država kontroliše medije?

Novinari ne ovako! Plakat udruženja BH novinari.

Novinari ne ovako! Plakat udruženja BH novinari.

Nedavni policijski upad u prostorije BN televizije i sporadično privođenje novinara na informativne razgovore, ponovo su pokrenuli temu o državnoj kontroli medija u BiH, najavljujući žestoku izbornu godinu. Na javnoj debati u Mediacentru, učestvovali su Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica „Oslobođenja“, pravnica Nada Dalipagić, i profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Nerzuk Ćurak. Bilo je mnogo pitanja na koja su traženi odgovori, ali

Mediacentar Sarajevo

Mediacentar Sarajevo

najvažnija među njima su bila: Da li državne vlasti kontrolišu medije? Da li se to postiže uticanjem na izbor direktora, urednika, ili davanjem državne pomoći medijima u krizi te zbog čega izostaje reakcija javnosti? Da li mediji u BiH imaju snage da se odupru političkim pritiscima i šta mogu očekivati u ovoj izbornoj godini?

Djeda Mraz, konačno, preselio na ahiret

„Prema mediju koji je, dakle, privatni i koji funkcionira svaki dan, država ima specifičan odnos kad je riječ o obavezama. Znači, od nas traže ono što se zove porez, ono što su nadoknade i državu dalje, više ništa ne zanima, bar kad je o 'Oslobođenju' riječ“, rekla je Vildana Selimbegović, urednica ovoga dnevnog lista, i naglasila da tačno zna sa kojim se problemima susreću njeni novinari, kada krenu da izvještavaju sa nekog događaja.

Vildana Selimbegović

Vildana Selimbegović

„Ako smatramo državnim odnosom, to što Gordana Katana proživljava svakodnevno, izvještavajući iz Banjaluke, onda bih ja trebala da se žalim na ponašanje vrha SNSD-a, koji obično na konferencijama za štampu kaže: 'A, vi federalni mediji, vi iz Sarajeva pišete tako i tako...' Oni koji u Sarajevu, opet, predstavljaju državu, zamjeraju nam i na tome što pišemo o opoziciji i u RS-u i ovdje“, naglasila je Selimbegovićeva i detektirajući problem, dodala kako bi sa onima koji personificiraju državu, trebalo razgovarati više o medijima, a manje o državi o „kojoj brinu političari, koji u ovoj predizbornoj godini žele da se domognu vlasti, a onda će pokazati svoj odnos prema medijima“.

Selimbegovićeva je govorila i o zanimljivoj situaciji u „Oslobođenju“, kada su u jednom od posljednjih brojeva objavili fotografiju 'smrtovnice' Djeda Mraza, koja je ovih dana osvanula na dvadesetak ulaza u sarajevskom, stambenom naselju Alipašino Polje. Na primjedbu moderatora tribine Bore Kontića da se ipak radi o nečemu što je bilo aktuelno prije skoro tri mjeseca, Vildana Selimbegović je podsjetila da „kod nas problemi obično traju i po šest mjeseci“.

Smrtovnica za Djeda Mraza, objavljena u Oslobođenju i polijepljena po zgradama u sarajevskom naselju Alipašino polje

Smrtovnica za Djeda Mraza, objavljena u Oslobođenju i polijepljena po zgradama u sarajevskom naselju Alipašino polje

„Pokušali smo da u policiji dobijemo informaciju o tome da li je to neko prijavio, da li se radi o izrazu demokratske volje nekolicine građana ili neke udruge, i nismo uspjeli. Ja govorim, dakle, o jednoj vrsti neorganiziranosti, uopšte. Treba nam javnost, ali je ona, izgleda, podijeljena!“ rekla je urednica „Oslobođenja“.

Iza tekstova pojedinih novinara stoje obavještajne službe

Nerzuk Ćurak

Nerzuk Ćurak

„Ja mislim da mi u jednom institucionalnom smislu i nemamo izgrađenu državu, tako da je to odsustvo države, vrlo važno za funkcioniranje medija“, rekao je na početku svog izlaganja Nerzuk Ćurak, univerzitetski profesor, i dodao da mu je sam naslov debate „Država, mediji, policija“, dvostruko nezgrapan. „Prvo, zvuči kao da ne živimo u demokratskom, nego u nekom totalitarnom sustavu, a drugo, pomišljam da je, dajući ovaj naslov, organizator možda, namjerno to učinio, kako bi pokazao da mi zapravo, živimo u jednoj iluziji od demokratije, u jednom zatvorenom društvu“, rekao je profesor Ćurak.

On je naglasio kako su u takvom društvu odnosi između države, politike i instrumenata prisile, kao što je policija na primjer, itekako važni za općenitu medijsku i političku kulturu. „Općenito se onda, umjesto informacije, plasira nešto što je dezinformacija. U nekim medijima, naravno nije riječ o 'Oslobođenju'; vi tačno možete kroz pisanje pojedinih novinara vidjeti da je riječ o tekstovima iza kojih

Nerzuk Ćurak i Vildana Selimbegović

Nerzuk Ćurak i Vildana Selimbegović

stoje obavještajne službe“, rekao je Nerzuk Ćurak i dodao da mediji moraju izvršiti pritisak na državu da se Zakon o slobodi pristupa informacijama ponovo aktuelizira.

Crno nam se piše kad je novinarstvo u pitanju

Pravnica Nada Dalipagić govorila je o primjerima iz advokatske prakse, zapravo slučajevima koji su završili na sudu. Riječ je o masovnoj pojavi krivičnih prijava za klevetu protiv novinara. Učesnici debate dotakli su se i novinarskog Kodeksa i uopšte nivoa profesionalizma u bh. novinarstvu. Bilo je i vrlo konkretnih priznanja da su neki ljudi, jednostavno zalutali u novinarstvo. „Sa državom koja ne zna ni šta bi sa samom sobom, ja mislim da je budućnost novinarstva u BiH, prilično crna“, zaključio je Nerzuk Ćurak.

Autorka: Ljiljana Pirolić

Odg. ur.: Marina Martinović