Država u krizi, građani u kupovini

Rast stope nezaposlenosti, ogromne rupe u javnim budžetima, rekordna zaduženost države! Nijemci, čini se, imaju recept za ovakva gorka vremena, a to je slatka čokolda. Da recesiju liječe kakaom, potvrđuju i slastičari. Bombonjere, koje su nekada iz Francuske poručivali jednom u 14 dana, u posljednje vrijeme poručuju dva puta nedjeljno, tvrdi Štefan Rihter (Stefan Richter), vlasnik jednog od berlinskih kafe barova.

”Zabilježili smo pojačanu potražnju, upravo za čokoladama i bombonjerama koje sami proizvodimo. Veoma smo iznenađeni, jer u pravilu ljeti, kada su velike vrućine, uvijek bilježimo pad prometa. Međutim, ove godine mnogo zarađujemo.”

I za luksuz ima para

Nisu samo slatkiši ti na kojima Nijemci ne štede:

”Ne štedim na garderobi, ali zato ne obavljam velike kupovine, tipa stan ili automobil, tu već štedimo.”

”Frizer i krpice, tu pokušavam da se suzdržim, ali ponekad sebi ipak dam malo oduška.”

”Putovanja, na primjer, i dalje rado putujem. Na tome ne želim da štedim.”

Krizu su znatno osjetili gastronomi. Nijemci rjeđe odlaze u restorane, ali zato kulinarske delikatese priređuju kod kuće. Za pripremu ukusnog jela i opuštenu veče u društvu neophodni su i električni aparati, od čega profitiraju trgovine bijele tehnike. Mnogi Nijemci ne štede ni na luksuznim predmetima. Višak novca u nesigurnim vremenima ulažu u nakit.

Marion Ajzenbleter (Marion Eisenblätter) iz Agencije za istraživanje potrošnje objašnjava:

”Potrošači pokušavaju da štede na svakodnevnoj potrošnoj robi i zato nastoje da sami sebe nagrade. Tu vam se pojavljuje taj luksuzni segment, dakle, luksuz koji ih u principu opušta.”

Niska inflacija i “male” cijene zaslužne za višak novca

Njemačka privreda u vremenima svjetske besparice održana je, prije svega, zahvaljujući rastu neumorne potrošnje građana. Vlada je svojim programima za ublažavanje krize uspjela da zadrži broj nezaposlenih ispod četiri miliona, i time omogućila da građani i dalje, bez dubljeg razmišljanja, zarađeni novac ostavljaju u kasama njemačih trgovina. Za višak novca na bankovnim računima zaslužne su i niska inflacija i relativno nizak nivo cijena na tržištu.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednik: Zorica Ilić