1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Dostojanstvena revolucija u Ukrajini

Ukrajinci su pobijedili jedan autoritarni režim. Oni su izabrali demokratiju i vladavinu prava. Ali, pobuna prijeti da propadne - zbog oligarha u sopstvenoj zemlji i zbog Moskve, mišljenja je Bernd Johan.

1989. bila je godina promjena u Evropi. U Njemačkoj je pao Berlinski zid, a hrabri građani od Talina, preko Varšave i Bukurešta do Sofije oslobodili su se sovjetske dominacije.

25 godina kasnije ljudi u Evropi se i dalje bore za slobodu i demokratiju. Na tzv. Evromajdanu u Ukrajini ljudi su se prije tačno godinu dana suprotstavili autoritarnom i korumpiranom režimu. Njihov cilj je bio jedna nova Ukrajina koja će biti demokratska i pravna država. Zemlje Evropske unije su mnogim demonstrantima bile uzor. Ali, ova bitka još dugo neće biti dobijena.

Stotine hiljada građana mjesecima su protestovali kako na Trgu nezavisnosti u Kijevu, tako i u drugim gradovima Ukrajine. I to uprkos velikim hladnoćama ali i sve većem državnom nasilju. Na kraju je ipak došlo do promjena. Vlastodršci su kapitulirali i pobjegli u Rusiju, a oni koji su podržavali režim osuđuju proteste i nazivaju ih pučem. Kremlj je uvidio da se njegov uticaj u Ukrajini smanjuje i na razvoj situacije gleda kao na prijetnju sopstvenoj moći. Ljudi u Ukrajini pak sve to nazivaju "Dostojanstvenom revolucijom" jer nisu više željeli da budu ponižavani od jednog takvog autokratskog režima.

Masovni pokret protiv nasilnog režima

Proteste je uzrokovao tadašnji predsjednik Viktor Janukovič. Na pritisak Rusije je 21. novembra 2013. obustavio pripreme za potpisivanje Sporazuma o pridruživanju Ukrajine Evropskoj uniji. Uz to je upravo njegova vlada vodila dugogodišnje pregovore s EU. "Mi idemo na Majdan, ko ide s nama?" - širili su poziv na društvenim mrežama razočarani građani.

To je sve izazvalo masovan pokret u svim društvenim grupacijama, koje su bivale sve jače što je režim nastupao represivnije i nasilno. Protestima su se priključile čak i nacionalističke i ekstremističke grupe. No, na predsjedničkim i parlamentarnim izborima koji su održani nakon toga pobjeđuju demokratske i reformske snage. Ukrajinci su tako dali žuti karton radikalizmu pa i onom antiruskom. I to usred jednog rata koji se vodi oružjem i propagandom na koji ih je Rusija i natjerala.

Ukrajinci na impresivan način koriste svoje pravo na samoopredjeljenje. Ali, "Dostojanstvenoj revoluciji" se još ne nazire kraj. Izbori su činjenica dali demokratski legitimitet promjeni vlasti, ali zahtjevi društvene zajednice su daleko od ispunjenja. Jer, u Ukrajini su i dalje, kao što je to bilo i ranije, najmoćnija snaga oligarsi, veoma bogati preduzetnici koji zemlju kontrolišu godinama. Oni su tako zastupljeni i u novom sazivu parlamenta. Čak i sporni političari iz Janukovičevog vremena su i dalje aktivni, a samo nekoliko mjeseci ranije su drakonskim zakonima htjeli da uguše demokratski pokret.

Deutsche Welle REGIONEN Osteuropa Ukrainisch Bernd Johann

Bernd Johan, glavni urednik ukrajinske redakcije DW-a

No, uprkos svemu postoji nada. Ona se polaže uglavnom na one iz redova Evromajdana. Mnogi do njih su uspjeli da uđu u parlament. I oni bi mogli da unesu svježinu na političku scenu, a zajedno sa starim političkim snagama moraju se pobrinuti da se sprovedu očekivane reforme.

Tu je prvenstveno riječ o nezavisnosti sudstva, demokratskoj kontroli do sada svemoćne policije i okončanje korupcije. Takođe se mora spriječiti da se političke elite ponovo besramno bogate. Tek tada će centralni zahtjevi upućeni s Majdana biti i ispunjeni. I tek tada će ljudi u Ukrajini zaista da žive dostojanstveno i da slave uspjeh svoje "Dostojanstvene revolucije".

No, najveća opasnost Ukrajini danas prijeti iz Rusije. Kremlj pokušava svim snagama da spriječi postojanje slobodne Ukrajine. Aneksija Krima i rat u Donbasu destabilizuju zemlju politički, ekonomski i vojno. I Ukrajinci s pravom drže da je način na koji se Rusija ophodi prema njihovoj zemlji - agresija. 25 godina od kraja pritiska Sovjetskog saveza na zemlje istočne Evrope jedan narod se bori za svoje pravo na samoopredjeljenje. I tu se ne radi samo o zonama uticaja već o ljudskom dostojanstvu.