1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Donatorska konferencija o Afganistanu

Pitanje na koje moraju odgovoriti učesnici londonske konferencije jeste da li imaju povjerenja u proces demokratizacije Afganistana

«Afganistan ima demokratski izabranog predsjednika, parlament, regionalnu upravu – taj proces želimo podržati», rekao je generalni sekretar NATO-a, Jap Gajsbert de Hop Šefer. Ustvari, on je ovom izjavom sažeo ciljeve londonske konferencije. Misija u Afganistanu je do sada bila uspješna i to tako treba ostati. Na radnom stolu ispred svakog učesnika iz preko 60 delegacija nalazi se dokument od 15 stranica – Pakt za Afganistan tek treba biti potpisan.

Prema ovom papiru budućnost zemlje bi se naslanjala na tri glavne komponente: bezbjednost, pravna država koja poštuje ljudska prava i ekonomski i društveni razvoj.

Dokument će svakako bitti potpisan no ciljeve neće biti lako ostvareni. Jedna od osnovnih prepreka je proizvodnja opijuma, kako kaže Ajša kan iz londonskog Kraljevskog instituta za vanjske poslove:

«Proizvodnja i prodaja opijuma podriva sve bitne aspekte ovog sporazuma, ugrožava sigurnost u zemlji i njen ekonomski razvoj. To ograničava Karzaijevu vlast na Kabul. Lokalni moćnici i njihovo nasilje, njihove privatne vojske, Talibani i Al kaida – svi se finasiraju na taj način».

U provinciji Helmand se sa oko 90 posto obradivih površina dobija opijum. Stoga britanska vlada planira povećanje broja vojnika sa 870 na 5700. Međutim, predsjednik Karzai kaže da bi vojnici morali da se brinu o bezbjednosti a ne da hvataju trgovce drogom, jer je to u nadležnosti njegove vlade.

«Mi smo prošle godine smanjili obradive površine sa kojih se dobija opijum za 21 odsto. Seljaci ponovo uzgajaju voće. Postoji bolja putna mreža, bolja trgovina, time se vraća nada. Ako ovako nastavimo za nekoliko godina neće biti ni jednog polja sa kojeg će se dobijati opijum».

Karzai računa sa periodom između 10 i 15 godina. Do 2010 on želi povezati putnom mrežom 40 procenata sela, 65 procenata gradskih i četvrtina seoskih domaćinstava dobila bi električnu energiju. Za to je potreban zapadni novac, no tri četvrtine novca u zemlju stiže mimo vlade u Kabulu. Svjetska banka bi željela da se to promijeni jer bi bilo bolje da prioritete određuje Kabul a ne donatori.

Pitanje na koje moraju odgovoriti učesnici konferencije jeste: da li imaju povjerenja u proces demokratizacije Afganistana. U toj zemlji sada ima više demokratije nego ikada do sada. Poređenja radi, na izvorištu parlamentarne demokratije, u britanskom parlamentu ima manje žena nego u novom afganistanskom parlamentu.

default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.