1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Donatori zaboravili obećanja vladi Iraka

Predstavnici stotinu država i različitih organizacija danas su se okupili u Štokholmu gdje će raspravljati o stanju o Iraku. Vlada u Bagdadu je razočarana brojnim ranijim obećanjima koja se nisu ostvarila.

default

Švedski ministar vanjskih poslova Karl Bilt dočekuje iračkog premijera Nurija el Malikija u Štokholmu

Na dosadašnjim donatorskim konferencijama o Iraku obećane su milijarde za obnovu ove zemlje, ali je malo od tog obećanog novca odista i uplaćeno.

Prva donatorska konferencija je održana već šest mjeseci nakon invazije na Irak, u Madridu. Tada je pao i zaključak: Iraku je potrebno 56 milijardi dolara za obnovu. Samo vlada u Vašingtonu je obećala sumu od 20 milijardi dolara. Iračka privreda je zahvaljujući naftnim resursima te zemlje, navodno imala dobre šanse za brz oporavak.

Slijedile su konferencije u Jordanu, Egiptu, Kuvajtu, a sada i u Švedskoj. Mnogo toga je obećano, uključujući i oprost dugova vladi u Bagdadu.

Premijer Maliki ne krije razočarenje

Ista ta vlada je iz konferencije u konferenciju bila sve više razočarana neispunjenim obećanjima. Premijer Nuri el Maliki je prije mjesec dana u Kuvajtu izjavio:

"Našoj zemlji je potrebna veća pomoć. Nadam se da da će ova konferencija imati i konretne rezultate. Na proteklim konferencijama su formirani razni odbori, ali njihovi zaključci dosada nisu sprovedeni u djelo."

Arapske države nisu odriješile kesu

Posebno škrte su se pokazale arapske države. Kuvajt i dalje insistira na svojih 15 milijardi dolara koje je Irak dužan da uplati kao ratnu odštetu. Irak je dužan 17 milijardi dolara Saudijskoj Arabiji koja takođe ne pokazuje puno volje da oprosti dugove.

Arapske države u kojima žive suniti, među njima i Saudijska Arabija, još nisu otvorile svoje ambasade u Bagdadu. One kao razlog za to navode nesigurnost, mada je stvarni razlog taj što smatraju da šiitska većina u Iraku tlači sunitsku manjinu.

Iračani sami sijeku granu (naftu) na kojoj sjede

Osim sigurnosti, Iraku nedostaje i državni zakon o korištenju naftnih izvora. Ukoliko se taj zakon usvoji, to bi državnu kasu napunilo s dodatnih 50 milijardi eura. Šiiti, suniti i Kurdi ipak još ne mogu da se dogovore kako da podijele resurse koje ove zemlja ima. Irak i danas čeka na većinu novca koji su donatori obećali još na konferenciji u Madridu. Sve dok je sigurnosna situacija loša, teško da će se bilo šta promijeniti. Konferencija u Štokholmu neće donijeti svjež novac za Irak. Umjesto toga će biti izrečene opomene onima koji su već obećali milijarde, a od iračke vlade će se tražiti da više napora uloži kako bi se postigla sigurnost i nacionalno pomirenje.