1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Donacije organa: preko leđa siromašnih

U svijetu nema dovoljno donacija organa. Da li će neko i na koji način dobiti neophodan organ koji bi mogao da mu spasi život, to prije svega ovisi od novca.

Wiru ima 13 godina i živi u jednom manjem mjestu u Indiji. Tamo, tri sata vožnje južno od Delhija, velika je vjerovatnoća da neko kao dijete bude kupljen. Wiru je koštao 2500 rupija, nešto oko 38 eura. On radi u jednoj fabrici gdje lijepi lažne Gucci tašne: 200 dnevno. To mora uraditi, inače će imati problema sa svojim vlasnikom. „Kada postanem velik, biću bogat“, kaže Wiru. „Tada ću prodati jedan moj bubreg i neću više ovdje morati raditi.“ Njegov otac, kojeg nije vidio četiri godine, uradio je to isto. Jedan bubreg na crnom tržištu u Indiji košta 55.000 rupija, oko 800 eura. Za mnoge Indijce to je bogatstvo. Ta zemlja je doduše zabranila trgovinu ljudskim organima i prije izvjesnog vremena sa dvije na pet godina zatvora povećala kaznu – ali, to nije imalo učinka.

Posao je unosan, a rizik da neko bude uhvaćen nije velik. Pogotovo ako se donator organa izjasni kao prijatelj primaoca. U tom slučaju se novac, kojeg dobije, mora deklarisati kao poklon.

Organtransplantation Organspende Operation Nierentransplantation

Transplantacija bubrega

Prodaja organa kao privredni faktor

Već je ranije bilo upozorenja da se takozvani „transplatacioni turizam“ u pojedinim siromašnim zemljama razvija u privredni faktor: jedan indijski ili afrički bubreg košta oko 1000 američkih dolara, u Rumuniji ili Moldaviji oko 2700, a u Turskoj do 10.000 dolara. U Sjedinjenim Američkim Državama trgovci bubrezima mogu zaraditi 30.000 dolara po jednoj transakciji – ponekad čak i deset puta više.

Internationale Konferenz über Organspende in Taipei

Tajvan, 27.02.2013: Međunarodna konferencija o donaciji organa

U 2011. u svijetu je obavljena transplantacija oko 110.000 organa, od toga 76.000 bubrega, kaže za „Deutsche Welle“ ljekar Luc Noel. On je pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) nadležan za pitanja sigurnosti transplantacije organa. Prema njegovim riječima, od 2006. se smanjio broj ilegalnih transplantacija, jer su mnoge zemlje usvojile odgovarajuće zakone. O trgovini ljudskim organima vodi se računa i u Vijeću Evrope te u svjetskom Savezu ljekara. U Njemačkoj se za te prekršaje, prema zakonu o transplantaciji, može dobiti kazna i do pet godina zatvora. Kaznu može dobiti i primalac organa. To važi i u slučaju ako je presađivanje obavljeno u inostranstvu. U Njemačkoj trenutno na novi bubreg čeka oko 8000 pacijenata. Eksperti navode da u svijetu nema dovoljno donacija organa. Günter Kirste, bivši član medicinskog odbora njemačke Fondacije za transplantacije smatra da je trgovina organima „ozbiljan oblik iskorištavanja siromašnih ljudi, pogotovo iz zemalja trećeg svijeta. Postoji hiljade ljudi u Pakistanu ili na Filipinima koji su prodali svoje organe i koji se i dalje nalaze u teškoj situaciji.“  

Autori: Gudrun Heise / Senad Tanović

Odgovorna urednica: Marina Martinović