1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Dom je tamo gdje je srce

Živeći u inostranstvu stvaramo novi dom, vraćamo se starom i pravimo dom na „dva sprata“. Neko se pritom izgubi u hodnicima. Kažu da srce može jedino pokazati put - nama do doma, a drugima do nas.

BiH pisci iz dijaspore na promociji zbirke Priča u Briselu

BiH pisci iz dijaspore na promociji zbirke Priča u Briselu

Ako ćemo po onoj staroj latinskoj - Ubi bene, ibi patra- dom je tamo gdje nam je dobro. Ako smo tako i odredili naše „mjesto pod suncem“, šta ćemo sa pitanjem srca? Ako je srce mjerilo svega gdje nam je srcu kuća? „Što se tiče srca i duše onda je to Bosna. To je ono odakle smo potekli. Mi se uvijek vraćamo nazad . U pitanju je jedna oscilacija između BiH i Belgije“, kaže Kenan Hadžimusić, koji danas živi u Briselu.

Kenan Hadžimusić, sa gitarom, bluz za briselsku publiku

Kenan Hadžimusić, sa gitarom, bluz za briselsku publiku

Kenan u slobodno vreme svira bluz. Reakcije belgijske publike i njegovih sunarodnjaka pokazuju da muzika ne vidi granice. Sam Kenan nam priča o osjećaju dvojnog pripadanja - Bosni i Belgiji. Sa njim se slaže i Nedžad Čengić, koji je kao i Kenan, jedan od osnivača bosansko-belgijske asocijacije “Gratiartis“ koja za cilj ima promovisanje kulture BiH u Belgiji: „Nije da se moraš osjećati kod kuće samo u jednoj zemlji. Može i u dvije..“ A upravo taj osjećaj „kod kuće“ za Nedžada je definicija integracije u neko društvo: „U Belgiji je dobra vladavina prava i ekonomska situacija, a dole si svoj među svojima...“

Svoj među svojima

Osman Arnautovicć promocija zbirke Priča BiH pisaca iz dijaspore

Osman Arnautovicć promocija zbirke Priča BiH pisaca iz dijaspore

Prednosti Belgije prema riječima naših sagovornika su uglavnom u ekonomskoj i socijalnoj dimenziji i vladavini prava. Kažu - u pitanju je sigurnost i određenost:

„Mi smo ovdje više zbog ekonomske sigurnosti nego što je to naša želja. Tužno je to kad ja kažem mojim Bosancima - odoh kući! Zamislite – idem kući u Belgiju...“, priča Osman Arnautović, profesor latinskog, idejni tvorac „Zbirke priča“, 27 bosanskohercegovačkih autora koji žive u dijspori: .„Tema je jednostavno Bosna. Bosna koja je daleko u istoriji i daleko u svijetu.“

Objašanjavajući da su priče podijeljene u tri cjeline- slike prije rata, ratne priče i „pasoška kontrola“-poslijeratne teme, Osman preporučuje da se čitaju dozirano. Po jedna dnevno. One ostavljaju jak, istovremeno užasan i divan, utisak. Baš kao i život.

Kako doživjeti Bosnu?

Izložba povodom Dana dijaspore BiH u Briselu u organizaciji Gratiartis, bosansko-belgijske asocijacije.

Izložba povodom Dana dijaspore BiH u Briselu u organizaciji "Gratiartis", bosansko-belgijske asocijacije.

A kakav utisak o Bosni imaju oni u čijim domovinama smo danas mi doseljenici, dijspora, stranci? Bosanci i Hercegovci u Briselu misle da su muzika i hrana ono što Evropljane najviše privlači Bosni. Dok grupa mladih Belgijanaca, Holanđana i Nijemaca stoji ispred slike Starog mosta u Mostaru, izložene povodom Dana dijspore BiH u Briselu, pitamo ih koja im je prava asocijacija kada pomisle na Bosnu i Hercegovinu:

„Ja prvo pomislim na Srebrenicu.“

„Ja sam bio u BiH. Mislim da je to divno mjesto. Bilo je naravno mnogo ružnih stvari koje su se tamo dešavale, ali imao sam divno iskustvo i upoznao divne ljude.“

„Mislim da je to zemlja sa velikim političkim tenzijama, koja pokušava da se oporavi. Još se vide i neke slike ratne prošlosti i siromaštvo, ali su ljudi vrlo pozitivni , kao i moje mišljenje.“

„Moja prva asocijacija je konflikt“.

„To je zemlja Balkana, ali ne bih tačno mogao da razlikujem Bosnu, Makedoniju ili Hrvatsku. Sve je to slično u mojoj mentalnoj mapi.“

Mentalne mape se razlikuju od čovjeka do čovjeka, ali nas određuju srce i dom. Shvate nas samo oni koji upoznaju i jedno i drugo.

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić