1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Dolar u opasnosti

SAD su u posljednji čas uspjele da izbjegnu fiskalnu krizu. Ali postignuti dogovor je samo privremeno rješenje. Rizik od političkih sukoba i dalje postoji, a na kocki je uloga američke valute na svjetskom tržištu.

Od kako je završen Drugi svetski rat, američki dolar je uživao ugled pouzdane valute iza koja stoji moćna američka ekonomija. Međunarodni investitori su u teškim vremenima tražili sigurnost dolara. Ali Vašington danas više ne djeluje tako pouzdano.

Demokrate i republikanci su uspjeli da postignu dogovor, ali tek u posljednjem trenutku. Njihova nesposobnost da na vrijeme postignu kompromis izazvala je „gašenje“ centralne vlade po prvi put u 17 godina. Još važnije, političari su zbog stranačkih interesa rizikovali bankrot Sjedinjenih Država. Kratkoročno podizanje granice zaduživanja koje će važiti do februara, ne znači i prestanak opasnosti. I sama opasnost od bankrota Sjedinjenih Država u ljeto 2011. bila je dovoljna da agencije za rejting smanje ocjenu te zemlje.

„Niko ne zna gde to može da se završi“, kaže Aksel Merk, predsjednik firme „Merk investicije“ za Dojče vele. „Rizikovali smo sa Lemanom i to je prošlo prilično loše, ali mislim da to nije bilo ništa u poređenju sa onim što bi moglo da se dogodi ako Amerika zaista odluči da ne plati na vrijeme.“

Barry Eichengreen

Barry Eichengreen (Bari Ajhengrin) autor knjige o usponu i padu dolara

Dolar merilo svega

Na vrhuncu svoje moći, neposredno nakon Drugog svjetskog rata, Sjedinjene Države stvorile su novi finansijski poredak na osnovu liberalnih institucija kao što je Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka. Valuta tog sistema je bila dolar, čija vrijednost je vezana za zlato. Vrijednosti svih drugih valuta zatim su bile povezane sa dolarom, što je američki novac učinilo rezervnom valutom cijelog svijeta.

„Amerika može da pozajmi novac po povoljnijim uslovima, jer dolar je svjetska valuta“, kaže Bari Ajhengrin, autor knjige „Izvanredna privilegija: Uspon i pad dolara i budućnost međunarodnog monetarnog sistema“ za Dojče vele. „Američke banke i firme mogu da posluju preko granice u svojoj valuti, što je vrlo praktično“, kaže Ajhengrin. „I Amerika tako ima i osiguranje. Kad god nešto krene po zlu – i u Americi i van nje, i kada prihodi počnu da opadaju, vrijednost dolara raste. Sjedinjene Države su tako izolovane od najgorih efekata.“

Veličina, stabilnost, likvidnost

Ajhengrin smatra da dolar ima tri jedinstvena atributa koja nema ni jedna druga valuta: Veličinu, stabilnost, i likvidnost. Investitori su smatrali da iza dolara stoji američka vlada koja plaća svoje račune. „Uopšte govoreći – mislim na prošlost – Amerika je bila razumno uzdržana što se tiče svoje fiskalne politike“, objašnjava Aksel Merk iz „Merk investicija“.

Geithner und Bernanke 100 Dollar Scheine Archiv 2010

Bivši ministar finansija Geithner und odlazeći šef Federalnih rezervi Bernanke

Još veća prednost dolara je njegova neprevaziđena likvidnost, odnosno to što dolari mogu da se prodaju bez prevelikog gubitka vrijednosti. „Investitori najviše vole likvidnost, naročito u krizi“, kaže Ajhengrin. „Tako mogu da obrću sredstva, mogu da budu sigurni da to neće srozati njihovu cijenu. Tržište obveznicama Američke riznice je istorijski gledano, ubjedljivo najlikvidnije tržište na svijetu.“

Dolar je naš, a problem je vaš

Ali, kako kaže Merk, Amerikanci se više ne fokusiraju na kvalitet svoje valute. U prošlosti, Vašington je promovisao snažan dolar uz pomoć zdrave poreske politike. Danas, političari samo štampaju pare. Merk smatra da je Amerika time zapravo rekla drugim nacijama da je „dolar naš, a problem vaš“. „Drugi će to prihvatiti, ali će pokušati da nađu način da se izbore sa tim tokom vremena“, dodaje Merk.

Države pokušavaju da smanje svoju zavisnost od dolara. Po podacima Međunarodnog monetarnog fonda 72 odsto svjetskih deviznih rezervi bile su u američkim dolarima 2001. godine. Danas, to je oko 62 odsto. Pojedine zemlje se okreću evru, kanadskom ili australijskom dolaru, a Američka centralna banka kupuje američke obveznice, tempom 85 milijardi mjesečno da bi zatvorila tu rupu.

„Zašto Centralna banka mora da kupi te obveznice“, pita Jozef Braml, predstavnik Njemačkog vijeća za spoljne odnose. „To je zato što ih Kinezi i Japanci više ne kupuju.“

Nema alternative

Ipak, dolar je i dalje važan, tvrdi Ajhengrin. Iako je SAD imaju udio od 25 odsto u svjetskoj ekonomiji, 85 odsto svih međunarodnih monetarnih transakcija odvija se u dolarima. „Zapanjujuće je koliko malo toga se dogodilo kao reakcija na aktuelni problem u Vašingtonu“, kaže Ajhengrin. „Objašnjenje je, jednom riječju – nevjerica. Niko u Evropi ili u Aziji ne vjeruje da su političari u Americi nenormalni. Oni odbijaju da povjeruju da je američki politički sistem toliko disfunkcionalan da bi neodgovorni političari mogli da dovedu vladu do bankrota.“

Trenutno ima malo drugih opcija. Evro je i dalje poljuljan zbog krize, kineski renminbi (juan) još nije u potpunosti osvojio svjetska tržišta, a Japanski jen i dalje gubi vrijednost. „Glavna stvar koja ide na ruku dolaru je odsustvo pravih alternative“, tvrdi Ajhengrin.

Autori: Spenser Kimbal / Darko Janjević

Odgovorna urednica: Zorica Ilić