1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Dogovor s Iranom je velika greška"

Istorijski sporazum sa Iranom šalje potpuno pogrešne signale svjetskoj javnosti. Zapad je morao postaviti oštrije uslove Teheranu, vjeruje politolog Gerald Steinberg sa Bar-Ilan univerziteta u Jerusalimu.

Deutsche Welle: Profesore Steinberg, kako će se ovaj sporazum odraziti na situaciju na Bliskom istoku?

Gerald Steinberg: Svaki dogovor koji legitimiše nuklearni program, predstavlja povredu Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja. Postojao je niz aktivnosti Irana, koje će sada pokušati da se prikriju. Ne postoji puna odgovornost i obećanje da se to neće ponoviti. Ljudi koji su to činili i dalje pregovaraju i odlučuju o cijelom proces, poput Hasana Rohanija (predsjednika Irana od 2013. godine - nap. red.) i drugih.

Ovaj sporazum sigurno ne predstavlja podršku Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja. On prouzrokuje dodatne štete. U međuvremenu posmatramo i druge države poput Turske, Saudijske Arabije ili Egipta koje razvijaju opcije koje sada Iran ima na raspolaganju. Ne želim da govorim o katastrofi ali sve ovo je velika greška.

Šta je to što, prema vašem mišljenju, predstavlja posebnu opasnost?

Gerald Steinberg

Gerald Steinberg

Imamo posla s režimom koji podržava terorizam. Iran podržava Hezbolah i Asadov režim u Siriji. Iran ima i efektivnu kontrolu nad Jemenom i nad prolijevanjem krvi koje se tamo dešava. Vlada u Teheranu aktivno utiče na građanske ratove u državama Srednjeg istoka, između ostalog i u Iraku. Jačanjem režima u Iranu, što ovaj proces omogućuje, destabilizuje se cijeli region. Mi ne vidimo da je došlo do promjene u retorici Irana. Čujemo: smrt Izraelu, smrt SAD-u! Proteklih dana su tamo ponovno spaljivane zastave tih država. Taj režim ne bi trebalo da dođe u posjed nuklearnih tehnologija.

Koje posljedice će imati sklapanje ovog sporazuma po odnose šiita i sunita?

Taj konflikt će se pojačati. Sunitske države poput Saudijske Arabije ili Egipta promatraju sada uspon Irana i njegove moći i potrudiće se da iskoriste mogućnosti koje im stoje na raspolaganju. Slično kao i u odnosima Indije i Pakistana. Čujemo kako se govori o "islamskoj bombi". Sve to nije dobro kako za region, tako i po cijeli svijet. Iranski model slijedi model koji je primijenila Sjeverna Koreja i sigurno je da će on biti primjer i drugim državama i diktaturama a krenu istim putem.

Da li će se Iran pridržavati onoga što je dogovoreno?

Vrlo je vjerovatno da će Iran prekršiti sporazum svuda gdje to bude moguće i gdje bude siguran da ga u tome ne mogu uhvatiti. Dokaz za to su dosadašnja kršenja Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, brojni eksperimenti sa obogaćivanjem urana i gradnja tajnih nuklearnih postrojenja.

Sve dok ne postoji direktna prijetnja, postojaće kršenja sporazuma. Osim toga su brojne formulacije u postignutom sporazumu dvosmislene, pa će se i oko toga voditi sporovi. To smo već vidjeli na primjeru sporazuma o razoružanju između SAD i Sovjetskog Saveza iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka. Tajne službe su potom objavile šta se odista dešavalo - bez obzira na sporazume. Tu se mnogo igralo na dobijanju vemena, zbog toga što su kontrole u situacijama kada se sumnjalo da su sporazumi prekršeni trajale i do 60 dana. Sve to je već viđeno, pa ni u ovom slučaju neće biti drugačije.

Slavlje na ulicama Teherana nakon što je objavljena vijest o uspjehu pregovora

Slavlje na ulicama Teherana nakon što je objavljena vijest o uspjehu pregovora

Da li je taktika pregovaranja mogla biti drugačija?

Svi učesnici pregovora kažu kako je bolje da se došlo do sporazuma koji omogućava neku kontrolu, nego da je uopšte nema. Pitanje je samo da li se mogao postići i bolji rezultat? U ovom procesu su pet država članica Vijeća sigurnosti i Njemačka pravile ustupke jedan za drugim. Za sve pregovore koji se vode u regionu Srednjeg istoka važi stroga procedura. Vi morate reći - ovo su moji uslovi, ispod toga ne idem, inače mi sporazum i ne treba. Međutim, Zapad je cijelo vrijeme signalizirao da će prihvatiti skoro sve što Iran zahtijeva. Zapad je neizostavno i hitno želio sporazum. To je od početka bila greška.

Kako će ishod ovih pregovora uticati na odnose između američkog predsjednika Obame i izraelskog premijera Netanjahua?

Ovaj sporazum ih je samo još više pogoršao. Biće samo još više trvenja. U očima Netanjahua su SAD kapitulirale. U bliskoj budućnosti će Izrael i SAD biti na distanci.

Kako će na sve ovo reagovati Izrael? Da li je još u uvijek u opciji preventivni vojni udar na ciljeve u Iranu?

U izraelskim medijima se vodi diskusija na tu temu. Ipak, jako sam oprezan kada je o tome riječ. Ako je postojao trenutak za tako nešto, on je prošao prije dvije-tri godine. U diskusijama se spominje da je Netanjahu isključio tu opciju. Vjerovatno je da će se sada pojačati aktivnosti izraelske obavještajne službe kako bi se brzo otkrila kršenja sporazuma. Tu će se vjerovatno tražiti intenzivnija saradnja sa Njemačkom, jer je ona jedna d ključnih država koje su učestvovale u pregovorima.

Gerald Steinberg je rođen u Engleskoj, doktorirao je 1981. u SAD, a od 1982. je profesor politologije na Univerzitetu Bar Ilan u Jerusalimu. 1995. je bio delegat Izraela u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju.

Preporuka redakcije