1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Dogovor oko budžeta EU-a - truli kompromis

Predstavnici vlada članica EU-a postigli su sporazum oko budžeta do 2020. I nitko nije njime sasvim nezadovoljan. A to je već puno. Ali radi se o trulom kompromisu, smatra komentator DW-a.

Bio je to težak porod. Da bi on konačno urodio plodom bila su potrebna dva sastanka na vrhu, naporne noćne sjednice i puno podočnjaka. Tek onda je postignut dogovor oko idućeg proračuna za razdoblje od sedam godina. I unatoč tome je rezultat razočaravajući. Zbog raznoraznih prijetnji vetom, trebalo je zadovoljiti prije svega tri velike interesne skupine zemalja. Bogate zemlje sjevera inzistirale su na smanjenju čitavog proračuna. Tu Britanac David Cameron, kao ni na summitu u studenom 2012., nije htio popustiti, jer na unutarnjopolitičkoj pozornici stoji pod velikim pritiskom. I doista bi sada idući budžet trebao po prvi put biti manji od aktualnog. Drugu skupinu čine zemlje s jakom poljoprivredom, prije svega Francuska, koje su tražile subvencije. A treća je velika grupa zemalja s juga i istoka koja se boji da bi mogle biti smanjene subvencije za siromašnije regije.

Christoph Hasselbach

Christoph Hasselbach

Neke zemlje se nalaze kod različitih tema u različitim grupama što onda rezultira zanimljivim sukobima interesa. Tako Njemačka u liku i osobi Angele Merkel zastupa smanjenje budžeta, dok bi njezina ministrica poljoprivrede seljake i dalje subvencionirala kao do sada. A sve je više zemalja tražilo i posebne "popuste". Velika Britanija svoj "vječni" popust želi naravno i dalje zadržati.

Račun bez krčmara

Jedan jedini veto bio je dovoljan da dogovor propadne. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je zbog toga imao nezahvalnu zadaću: morao je udovoljiti svima. I na kraju mu je to očito uspjelo, unatoč minimalnom manevarskom prostoru. Cijena koju je morao platiti su - krivi prioriteti. Jer na kraju se budžet srezao na području istraživanja, obrazovanja, velikih internacionalnih infrastrukturnih projekata. A upravo to bi Europu moglo odvesti naprijed. To bi na kraju moglo efektivnije pomoći protiv smanjenja visoke nezaposlenosti mladih nego vatrica koja će kratko gorjeti a zapaljena je uz veliku pompu. S druge strane visoke agrarne subvencije sprječavaju tržišno natjecanje. One su simbol Europe od jučer.

Preispitati bi trebalo i smisao brojnih projekata strukturnih poticaja u slabo razvijenim krajevima Europe. Desetljećima se tako provodila poticajna politika u Španjolskoj, Portugalu i Grčkoj, koja međutim nije promijenila strukturnu slabost ovih zemalja.

Sve veća rupa u blagajni

Slabosti dosadašnjeg sustava - rastrošnost i premalo novca uloženog u inovativna područja za budućnost - su poznate. Ali da bi svaki šef vlade kada se vrati doma mogao reći da je odnio pobjedu i da se ne bi opet vratio praznih ruku, morali su sudionici summita pristati na ovaj truli kompromis. I ne samo to: opet su dozvolili da obveze plaćanja ostanu nepokrivene. Pritom je briselska blagajna već u ovom budžetu 2013. prilično prazna jer zemlje ne plaćaju ono što su obećale da će platiti. Europska unija tako stalno vuče za sobom sve veću rupu u blagajni koje pravno zapravo uopće ne bi smjelo biti.

Parlament s asom u rukavu

Sada su sve oči uprte u Europski parlament. Prvi put u povijesti određivanja višegodišnjeg budžeta, kako se proračuni za razdoblje od sedam godina službeno zovu, svoj blagoslov mora dati i Europski parlament. A njegov predsjednik Martin Schulz je nedvosmisleno dao na znanje da se neće dati iskoristiti kao marioneta koja klima glavom. Do sada je velika većina zastupnika iz gotovo svih stranaka signalizirala da neće prihvatiti značajna rezanja budžeta i daljnje deficite koji bi nastali postignutim dogovorom.

Parlament ima još jednog velikoga asa u rukavu: bez novog dogovora će nastaviti važiti budžet do 2013. Što bi značilo da neće biti rezanja. U interesu je članica stoga izaći u susret Parlamentu. To bi se mogli postići elementima koji bi omogućili fleksibilnost - recimo da se novac može slobodno prebacivati između različitih proračunskih godina i područja. S druge pak strane, i zastupnici u Parlamentu su pod velikim pritiskom jer ne žele biti ti koji će na kraju blokirati teško postignut kompromis. Idući tjedni će pokazati tko će pobijediti u ovoj borbi za moć i koje će to posljedice imati za EU.

Autor: Christoph Hasselbach

Odgovorne urednice: Dunja Dragojević / Marina Martinović