"Dodikove funkcije nisu u sukobu interesa"

Očekivano, Ustavni sud RS nije prihvatio inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Statuta SNSD-a s obzirom da predsjednik ove stranke Milorad Dodik obavlja i funkciju predsjednika RS. Ustavni sud je odluku obrazložio činjenicom da u pravnom poretku Republike Srpske ne postoji propis koji nalaže obavezu statutarnog normiranja nespojivosti funkcije predsjednika stranke sa funkcijom predsjednika Republike.

“Konkretno, u pravnom poretku RS ne postoji nijedna odrednica koja bi zabranjivala ovu situaciju koja se nalazi u članu 40 statuta SNSD-a. Sud je utvrdio, s obzirom da se ne radi o legislativnom propustu, da nije u njegovoj nadležnosti da odlučuje o ustavnosti opšteg akta, u ovom slučaju statuta, a sa stanovišta da li je njegov donosilac propustio njime nešto da uredi”, rekao je predsjednik Ustavnog suda RS Džerard Selman, obrazlažući odluku.

Čekalo se godinu dana

Zahtjev Ustavnom sudu prije godinu dana podnio je ekonomista Dragan Jović a u obrazloženju se navodi da se istovremenim obavljanjem i funkcije predsjednika RS i lidera SNSD-a krši Amandman 33 na Ustav RS jer “ako je predsjednik RS istovremeno predsjednik političke partije on ne može izražavati političko jedinstvo Republike”, navodi se u obrazloženju.

Sud je odlučivao o tome da li je Statut SNSD-a u suprotsnosti s Ustavom jer je njime propisano da lider ove stranke zastupa i sprovodi politiku SNSD-a.

Selman je postavljen na mjesto prvog čovjeka Ustavnog suda 2012. godine do kada je vršio dužnost ministra pravde RS. Nakon što je imenovan, napustio je funkciju člana Glavnog odbora SNSD-a i “zamrznuo” članstvo u toj partiji. Zoran Lipovac, koji je imenovan tada za jednog od sudija Ustavnog suda takođe je bio ministar u Vladi RS.

Ustavni sud razmatrao je apelaciju kojom se traži osporavanje obavljanja funkcije predsjednika i istovremeno šefa stranke. "Očekujem da sudije Ustavnog suda RS prilikom donošenja odluke zanemare činjenicu da je većinu njih za sudije predložio upravo predsjednik RS. Očekujem da donesu pravnu, a ne političku odluku", izjavio je ranije Dragan Jović.

Upitne odluke

Odluka Ustavnog suda je očekivana, s obzirom da nijedan zakon ili Ustav RS nije definisao ovu oblast, iako su postavljena neka druga pitanja. Predsjednik skupštine RS Igor Radojičić, smiruje situaciju navodeći da Ustavni sud može odlučivati samo o statutu stranke a ne o tome da li je Milorad Dodik u sukobu interesa. “Kada bi bilo presuđivano na način na koji je podnosilac inicijative netačno i neopravdano podnio, onda bismo mi de facto u RS, unazad 22 godine sve odluke svih predsjednika, osim Rajka Kuzmanovića proglasili nevažećim i čitav ustavno-pravni poredak bi bio neregularan”.

S obzirom na izjave pojedinih političara prije odluke, opozicija je očigledno bila svjesna odluke. Vojislav Gligić iz Narodnog demokratskog pokreta, smatra da je u ovom slučaju više nadležan onaj drugi, moralni sud. “Dok ne stoji u zakonu, ustavu ili nekom drugom opštem aktu koji reguliš to pitanje, to za mene nije sukob interesa. To je stvar morala”.

Pratiti primjer regiona

Inicijativa je podnijeta u septembru 2012. godine a Ustavni sud je samo jednom tražio obrazloženje od podnosica u smislu da se precizira koje odredbe Statuta SNSD-a nisu u skladu sa Ustavom. Međutim javnost pita može li ijedan od lidera u BiH, bez obzira o kom se nivou vlasti radi, pratiti primjer lidera u region, poput predsjednika Srbije i Hrvatske, Tomislava Nikolića i Iva Josipovića koji su se nakon izbora povukli iz stranačkog života.

“U zakonodavstvu Republike Srpske ne postoje pravne prepreke da jedna osoba obavlja funkciju predsjednika stranke i predsjednika entiteta, pa je shodno tome bilo za očekivati da i Ustavni sud RS konstatuje da nema povrede ustavnosti. Kada je u pitanju Milorad Dodik, koji danas pod punom kontrolom drži sve stubove vlasti u entitetu i i ima istovremeno punu kontrolu nad SNSD-om, malo je vjerovatno, odnosno potpuno nevjerovatno da bi on iz moralnih principa bio spreman postupiti kao predsjednici Srbije i Hrvatske”, zaključuje novinar “Oslobođenja”, Gordana Katana.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić